Za i protiv
156

BiH još daleko od usvajanja Zakona o životnom partnerstvu, LGBTI parovi obespravljeni

Piše: M. N.
Foto: Zagreb Pride
Foto: Zagreb Pride
Republika Hrvatska je usvojila Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola 2014. godine. Od tada raste broj parova koji su na ovaj način ovjekovječili svoju ljubav i zajednicu. Bosna i Hercegovina koja se smatra demokratskom zemljom koja ide ka EU, još je daleko od toga.

Donošenjem ovog zakona LGBT parovima omogućeno je da imaju skoro sva prava koja uživaju bračni drugovi, osim prava na usvajanje djece. Istospolnim parovima ovim zakonom se omogućava sklapanje životnog partnerstva na javan i svečan način, pred matičarima, čime dobijaju većinu prava kao i bračne zajednice: pravo na porodičnu penziju, zdravstveno osiguranje preko životnog partnera/ice, pravo i obavezu izdržavanja partnera/ice, garantuje se sloboda kretanja i pripadajućih prava na čitavom području EU, nediskriminacija i jednakost na polju tržišta javnih i privatnih usluga, osigurana je ravnopravnost u području stanovanja i poreznih olakšica, zaposlenim životnim partnerima ili partnericama daje pravo na plaćeni dopust i njegu drugog partnera/ice, regulira nasljeđivanje, kao i područje porodičnog života istospolnih parova s djecom...

Simboličko priznavanje jednakosti u društvu

Iz Zagreb Pridea kazali su za Klix.ba kako su donošenjem ovog zakona LGBTIQ osobe dobile simboličko i političko priznavanje jednakosti u trenutku kad su konzervativni glasovi u Hrvatskoj dobili na vidljivosti i dobili priliku utjecati na promjenu Ustava putem referenduma o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene koji se dogodio godinu ranije. Podsjećaju da je taj referendum LGBTIQ zajednici donio mnogo stresa i straha, jer je pojačao društvene tenzije oko LGBTIQ pitanja, što je samim time dovelo do porasta govora mržnje i nasilja prema LGBTIQ osobama u svim sferama života.

"U tom kontekstu donošenje Zakona je, čak i za osobe koje ne namjeravaju sklopiti životno partnerstvo, donijelo ogromno olakšanje jer je priznanjem jednakosti pred zakonom donijelo i simboličko priznanje jednakosti u društvu. Sam Zakon izjednačava prava životnih partnera/ica s pravima bračnih drugova u svemu osim u mogućnosti posvajanja, što osobama u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu donosi mnoge pravne, socijalne, fiskalne i druge pogodnosti. Mi pratimo primjenu Zakona i zasad možemo reći da ne postoje značajni problemi u njegovoj primjeni. Ali naravno, nastavljamo vršiti monitoring i pratiti da se novi zakoni koji se donose, a obuhvaćaju i neke posljedice za životna partnerstva (poput fiskalnog zakona), primjenjuju u skladu s odredbama Zakona o životnom partnerstvu. To nastavljamo raditi jer postoje političke tendencije koje idu prema tome da se prava životnih partnera/ica zanemaruju ili smanjuju. Također ćemo nastaviti zagovarati da se prava životnih partnera/ica prošire", kazali su iz ove organizacije.

Vlastima su poslali i kratak izvještaj monitoringa koji će uključivati i amandmane koje žele dodati u zakon.

Visok nivo protivljenja u RS-u

Bosna i Hercegovina je ostvarila određeni napredak kada je riječ o prihvatanju LGBTI osoba, ali i dalje one ne mogu potpuno javno izaći i biti ono što u dubini duše jesu, zbog straha od napada koji nisu rijetki. Prvi put u Sarajevu izašli su na proteste u parku koji okružuju zgrade Vlade KS, Predsjedništva BiH i MUP-a KS. Planirali su organizovati marš gradom, ali zbog kasno dobijenih dozvola i rješenja, nisu mogli sve organizovati, a da učesnici budu potpuno sigurni.

Iz Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske kazali su da je dosadašnje razmatranje ove teme (zakon o istospolnim zajednicama) pokazalo visok nivo protivljenja građana, vjerskih zajednica, različitih udruženja iz pojedinaca.

"Stoga smo skloniji stavu da smo, kao društvo, daleko od usvajanja ovog zakona, a da prije eventualnog dolaska na dnevni red rada relevantnih institucija svakako treba provesti široku javnu raspravu", rekla nam je Sonja Karadžić Jovičević.

Plaćaju porez, poštuju zakone - jednaka prava

Zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH Dennis Gratz kazao je da, ako uzmemo u obzir da država BiH naplaćuje jednak porez i heteroseksualnim i LGBT osobama te traži od njih izvršavanje istih obaveza i poštivanje zakona, jedini pravedan zaključak je da bi im trebala omogućiti i ista prava. Ističe kako se ovdje ne radi o 'specijalnim pravima', već o tome da ljudi u BiH dobiju jednaka prava, odnosno da neko nema privilegiju zbog svoje seksualne orijentacije.

"Na osnovu preporuka Vijeća Evrope i kao potpisnica međunarodnih sporazuma i zemlja koja se kreće ka EU – BiH je prihvatila obavezu da zakonski riješi pitanje istospolnih zajednica. Ministrica civilnih poslova Semiha Borovac (SDA) na pitanje da li pripadnici LGBTI populacije trebaju imati ista prava kao i svi ostali građani, nedvosmisleno je zauzela stav da trebaju i da bi u suprotnom to bila nezakonita diskriminacija, kazavši i da je parada ponosa Ustavom zagarantirano pravo. Zašto, i pored toga, do danas nije došlo do ukidanja diskriminacije? Osim, potajne ideološke retrogradnosti vladajućih elita, koju kriju pred liberalnim standardima blokova EU i NATO-a, kojim težimo, vrlo je moguće da je riječ i o posljedici nerada i lijenosti, jer je i na drugim pitanjima ova vlast pokazala izuzetnu sporost i neodgovornost u izmjenama zakona u korist građanki i građana BiH", rekao je Gratz za Klix.ba.

Ministarstvu za ljudska prava BiH uputili smo upit o tome da li možemo očekivati da se u BiH nekada usvoji zakon o istospolnim brakovima te da li smo u obavezi to riješiti do ulaska u EU. Iz Ministarstva smo dobili samo dogovor na drugi dio pitanja u kojem navode kako omogućavanje istospolnih brakova nije obaveza nijedne zemlje pa ni BiH.

"S aspekta zaštite ljudskih prava pitanje istospolnih brakova je ostavljeno na volju državama da same odluče o tome", kazali su iz ove institucije, podsjetivši kako je Evropski sud za ljudska prava napomenuo da i dalje ne postoji evropski konsenzus o dozvoljavanju istopolnih brakova, navodeći tada i podatak da je samo 10 od 47 zemalja potpisnica Konvencije dozvolilo istospolni brak u nacionalnom zakonodavstvu.

Do sada su istospolne brakove i životna partnerstva legalizovale Holandija, Argentina, Belgija, Brazil, Kanada, Kolumbija, Danska, Finska, Francuska, Island, Luksemburg, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Južnoafrička Republika, Španija, Švedska, Velika Britanija, SAD, Urugvaj i Hrvatska.