BiH je krenula putem energetske tranzicije: Može li za 27 godina postati karbonski neutralna država?
Bosna i Hercegovina u ovom trenutku izvorno je naslonjena na proizvodnju električne energije kroz ugalj, koji se proizvodi u nekoliko domaćih rudnika. Međutim, ukoliko želimo pristupiti Evropskoj uniji, jedan od glavnih uslova je energetska tranzicija.
Ovaj put ozbiljnim shvataju u Elektroprivredi BiH iz koje aktivno rade na promjeni koncepta proizvodnje električne energije. Za primarno stavljaju projekte izgradnje solarnih elektrana, koje bi u dogledno vrijeme u potpunosti mogle zamijeniti konvencionalne termoelektrane.
"Mi imamo dvije obaveze, koje se odnose na povećanje proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, uz smanjenje proizvodnje iz uglja. Energetska tranzicija je obaveza, ali ona predviđa izuzetno dug proces. U našim planovima, mi je želimo provesti u roku te po planu po kojem to radi Evropska unija", ističe direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
Generacijski projekti
Andelija je na čelu kompanije koja je u minulim decenijama pretežno bila naslonjena na proizvodnju električne energije iz uglja, a put na kojem se sada nalazi prilično je težak.
"Mi sada moramo preći u to da budemo kompanija koja će električnu energiju u potpunosti proizvoditi iz obnovljivih izvora. Taj proces ne može biti završen u godini ili pet, niti u jednoj generaciji. To su generacijski projekti. Zakonska regulativa i evropske direktive nas nekada ubrzavaju da načinimo neke veće iskorake, ali moramo biti vrlo mudri i oprezni. Gro je razloga za to, a prije svega to je energetska ovisnost o kojoj stalno govorimo. Bili smo svjedoci u prošloj godini šta to znači", navodi Andelija.
Velike potencijale za izgradnju solarnih elektrana ima Tuzlanski kanton, u kojem je nasuprot tome zastupljen najveći broj rudničkih iskopina. U ovom kantonu je Elektroprivreda BiH predvidjela realizaciju nekoliko velikih projekata. Pored geografskih prednosti, ova regija naše zemlje nudi i odgovarajuću zakonsku regulativu.
"Zakonska regulativa u TK je prilično liberalna jer oni nemaju koncesiju na solarne elektrane, kao ni potrebe za ishođenje okolinskih i vodnih dozvola", ističe Andelija.
U ovom trenutku u Tuzlanskom kantonu bi trebalo biti formirano osam solarnih elektrana koje bi bile smještene u Živinicama. Vrijednost projekta je okvirno 85 miliona maraka, a plan je da one budu u eksploataciji krajem iduće godine. Također, fotonaponska elektrana predviđena je i u rudarskom gradu Banovići, Lukavcu te Tuzli.
"Fotonaponske elektrane potrebno je graditi tamo gdje će one imati potrošnju, a ne na nekim lokacijama na kojima nema nikakve potrošnje. Tada bi bilo potrebno investirati više u prijenosne mreže nego u elektrane, kako bismo električnu energiju imali na mjestima na kojima je ona potrebna", smatra pomoćnik direktora za razvoj u Elektroprivredi BiH Mustafa Musić.
Prvi "zeleni grad" u BiH
A odlične potencijale za izgradnju solarnih elektrana imaju Živinice, koje će nakon realizacije projekta od blizu 85 miliona KM, stvoriti mogućnost da više od 62 posto potreba za električnom energijom podmire iz obnovljivih izvora. Kako navode iz Elektroprivrede BiH, to danas nema nijedan privredni centar u regiji.
Iz ovog bh. gradića koji se nalazi na mapi najzagađenijih u Evropi odlučni su u procesu poboljšanja uslova života u ekološkom kontekstu. Na degradiranom rudarskom zemljištu će se naći solarne elektrane, obilaznica oko grada, ali i nove poslovne zone.
"Vrlo smo odlučni i energični kako bismo pristupili realizaciji brojnih projekata. Građanima moramo ponuditi jaka rješenja za smanjenje zagađenja zraka kroz proizvodnju 'zelene' energije te izgradnju toplana, koje smo predvidjeli u regulacionom planu jer mi pristupamo savremenom načinu toplifikacije", kaže nam Began Muhić, gradonačelnik Živinica, grada koji je prvi potpisnik memoranduma sa Elektroprivredom BiH vezano za izgradnju solarnih elektrana.
Vrijedi kazati da je BiH država potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma te Sofijske deklaracije i niza drugih dokumenata kojim smo prihvatili obavezu da postanemo karbonski neutralna država do 2050. godine.
Naša zemlja ne može samostalno postići energetsku sigurnost u svim segmentima, prvenstveno zbog nepostojanja vlastite proizvodnje nafte i gasa.
Kako bi energetska tranzicija bila uspješno izvršena, potrebno je sistematski i dosljedno provoditi mjere očuvanja životne sredine te racionalnijeg korištenja resursa.
U kojoj mjeri će biti ubrzan ili usporen put energetske tranzicije Bosne i Hercegovine mnogo će ovisiti i od politike, koja je u potpunosti nepredvidiva u našoj zemlji.
