BiH deradikalizacijom želi prevaspitati teroriste i radikaliste, stručnjaci vjeruju u promjene
Pomoćnik ministra pravde BiH Mustafa Bisić ističe kako je BiH spremna za provođenje projekata deradikalizacije jer je, kako kaže, svoje zakonske propise uskladila s najnovijim međunarodnim standardima.
"Naredni period će pokazati koje će sve vrste pomoći moći pružiti bh. nadležni organi kada osuđenik za terorizam izdrži izrečenu kaznu zatvora, odnosno da li će postepena pomoć zatvorenika biti obuhvaćena dovoljnom finansijskom pomoći i podrškom u pokretanju samostalne djelatnosti kao što su rad i zapošljavanje, podrške dodatnog obrazovanja i procesa prekvalifikacije i dokvalifikacije, stambenog ili socijalnog smještaja te psihosocijalne pomoći, što su sve aktivnosti koje će utjecati na buduće ponašanje jednog takvog osuđenika nakon izlaska iz zatvora", pojašnjava Bisić.
Podrška iz Amerike
Predstavnici Vlade SAD-a u februaru ove godine podržali su inicijativu predstavnika Ministarstva pravde BiH te entitetskih ministarstava pravde za provođenje programa postupanja i tretmana prema visokorizičnim osobama u zatvorima u BiH. Prema riječima Bisića, novi sastanak s predstavnicima Vlade SAD-a bh. vlasti očekuju krajem 2017. godine.
Deradikalizacija povratnika sa stranih ratišta u bh. zatvorima ocijenjena je veoma pozitivnom na ovogodišnjem simpoziju u organizaciji ICTAP, kojem su prisustvovali predstavnici Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Crne Gore, Srbije, Albanije, Makedonije, Holandije, Njemačke, Finske, Velike Britanije, Bugarske, Hrvatske i SAD-a.
"Ove aktivnosti su od izuzetnog značaja za proces izvršenja krivičnih sankcija u BiH i razvoja penoloških instituta kao što su tretman, resocijalizacija, rehabilitacija te prevaspitanje osuđenika kako bi usvojili društveno prihvatljive vrijednosti i u budućnosti se ponašali u skladu sa zakonom, ispunjavajući dužnosti građana, što je glavni cilj izvršenja kazne zatvora", naglasio je Bisić.
U BiH se od aprila ove godine provodi projekat "Podrška reintegraciji nasilnih i ekstremnih zatvorenika u BiH" pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Projekat koji će trajati do kraja marta iduće godine ima za cilj spriječiti povratak zatvorenika nasilnom ekstemizmu pri otpuštanju u zajednicu.
"Entitetska ministarstva pravde trebaju sačiniti analizu pravnog okvira općinskih, gradskih ili kantonalnih organa, koji se odnose prema zatvorenicima te predložiti poboljšanje, izmjene i dopune postojećeg pravnog okvira. Potrebno je i veće uključivanje nevladinih organizacija koje se bave praćenjem i ostvarivanjem ljudskih prava zatvorenika kako bi se oni u budućnosti ponašali u skladu s pravnim normama društva, prihvatili društvene vrijednosti kao svoje te izgradili sebe u korisnog građanina. Na taj način će biti primjer uspješne resocijalizacije i rehabilitacije", zaključio je Bisić.
Tužilaštvo BiH ima ograničenu mogućnost djelovanja u programima deradikalizacije, ali ističu kako sudjeluju u svim naporima i projektima bh. vlasti te nevladinog sektora u borbi protiv terorizma i radikalizma.
"Smatramo vrlo značajnim provođenje programa deradikalizacije, kao i općenito borbu protiv radikalizma i ekstremizma", kratko nam je rekao Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.
Je li moguća promjena
Radikalne grupe uvijek traže nove članove za vrbovanje. Psihoterapeutica Armina Čerkić govori nam kako su obično osobe u adolescenciji i radnoj mladosti podložnije usvajanju ekstremnih pogleda na svijet, jer su, kako kaže, i sami nesposobni riješiti lična pitanja oko svog identiteta.
"Kada se posmatra u kontekstu terorizma, radikalizacija je zamišljena kao prvi korak u procesu koji može dovesti do politički motiviranog nasilja. Osobe koje su izložene radikalizaciji često su bile neuspješne u razumijevanju i poštivanju odgovornosti koje su povezane s učešćem u demokratskom društvu. S druge strane, oni koji radikaliziraju druge, uzimaju male fragmente islamske ideologije koja podržava njihovu interpretaciju islama. Oni podučavaju i prakticiraju netoleranciju prema religijama koje nisu u skladu s njihovom. Važnost moći nad ženama i djecom postaje važan dio njihove doktrine. Niko ne postaje radikalna osoba preko noći. Umjesto toga oni ih nježno usmjeravaju kroz proces, korak po korak, svaki bliže prethodnom koraku tako da se to ne čini kao velika promjena", pojasnila nam je Čerkić.
Pitali smo Čerkić koliko programi deradikalizacije mogu biti uspješni za sprečavanje širenja posvećenosti ekstremnoj, političkoj ili religijskoj ideologiji. Uz odgovor kako su moguće promjene uz pravilan pristup, ona dodaje da osobe sklone radikalnim razmišljanjima moraju prije svega shvatiti islam, demokratiju, slobodu govora i individualna prava.
"Profesionalci koji rade s mladima trebaju im pomoći da pronađu mjesto s vršnjacima i da prime podršku od odraslih autoriteta. Porodični terapeuti trebaju raditi s porodicama i roditeljima te ih podržati u procesu razvijanja alata pozitivne komunikacije s adolescentnima. Roditelji, volonteri i osobe u zajednici mogu pomoći mladim ljudima da nađu usmjerenje", kaže Čerkić.
Starije osobe težak izazov
S druge strane, psihoterapeutica i psihologinja Nermina Vehabović- Rudež ističe kako je važno znati da se sociopate i psihopate skoro nikad ne mijenjaju. Kako kaže, ukoliko je osoba mlađa, veća je šansa za promjenu, dok osobe starije od 50 godina teško mijenjaju svoja životna i ideološka uvjerenja.
"Ukoliko je motiv za terorizam ideološki, puno je teža promjena, nego ukoliko je motiv novac ili želja za avanturom i dokazivanjem, što se dešava obično kod mlađih ljudi. Ulaganje u promjenu ima smisla i zbog toga vjerujem u psihoterapiju, ali treba uvijek imati na umu da je svaka osoba drugačija. Neke osobe nikad neće promijeniti svoje ponašanje samo zato jer to neko traži od njih, dok postoje osobe koje će uz kvalitetan i stručan tretman napraviti promjenu", smatra Vehabović- Rudež.
Zatvori u BiH imaju obučene psihologe, a u nekim slučajevima i dodatno edukovane psihoterapeute. Stručnjaci smatraju kako oni mogu pomoći osobama koje imaju zatvoreno kultovsko razmišljanje.
"U isto vrijeme je potrebno regrutovati volontere, vođe zajednica i aktivno raditi s članovima porodice osoba koje su izložene radikalnom razmišljanju. Imami i religijske vođe mogu uz podršku psihoterapeuta voditi grupe podrške koje će koristiti mladim ljudima. Potrebno je na nivou društva razvijati toleranciju i poštovanje različitosti da bismo smanjili trenutno nasilje i preventivno djelovali na buduće", naglasila je Čerkić.
Ministarstvo sigurnosti BiH još jedna je instutucija koja pruža podršku procesima deradikalizacije osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju našoj zemlji. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić više puta je isticao potrebu rada s osobama koje su već osuđene za terorizam, kako bi odbacili radikalne ideje.
Mnogo je onih koji su se uspješno vratili u BiH iz ratom zahvaćene Siriji te onih koji su odlužili kaznu zbog terorizma i počeli voditi normalan život. Međutiim, stručnjaci na kraju upozoravaju kako odustajanje od terorizma ne znači i deradikalizaciju pogrešnih ideologija, kao što ni deradikalizacija ne znači potpuno odustajanje od terorizma.
Terorizam u BiH
Prvi teroristički napad u našoj zemlji desio se 1997. kada je u eksploziji auto-bombe ispred zgrade policijske uprave u Mostaru povrijeđeno 29 osoba, uništeno 120 stanova i 120 automobila.
Muamer Topalović je 2002. osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva porodice Anđelić. On je priznao da je iz ideološko-vjerskog fanatizma počinio trostruko ubistvo kod Konjica.
Sud BiH osudio je 2007. godine Mirasada Bektaševića na osam godina i četiri mjeseca zatvora zbog planiranja terorističkog napada. On je uhapšen u Grčkoj u pokušaju odlaska na sirijsko ratište. Godinu poslije, kao još jedno djelo terorizma okarakterisano je i aktiviranje eksplozivne naprave u Tržnom centru FIS Vitez kada je ubijen zaštitar Zvonko Barbić, a optuženi Suvad Đidić i Amir Ibrahimi.
Mevlid Jašarević je osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine.
Rijad Rustempašić je 2012. godine osuđen na četiri i po godine zatvora za terorizam. Polovinom 2015. godine on je pušten na slobodu.
Neformalni vođa vehabija u BiH Husein Bilal Bosnić osuđen je 2015. godine na sedam godina zatvora zbog podsticanja i vrbovanja, odnosno organiziranja terorističke grupe. On je najmanje šestoricu mladića iz BiH poslao u smrt na sirijsko ratište. Iste godine, Haris Čauević je osuđen na 35 godina zatvora zbog terorističkog napada na policijsku stanicu u kojem je poginuo policajac Tarik Ljubuškić. Također, Husein Erdić je 2015. osuđen na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog pridruživanje IDIL-u.
Još jedan u nizu terorističkih napada desio se 2015. godine kada je 24-godišnji Nerdin Ibrić pucao na policijsku stanicu u Zvorniku kada je poginuo policajac Dragan Đurić.
