FOTO / BiH bi za šest mjeseci mogla dobiti banku koštane srži
"Ovo je jedan od projekata koji je trebao puno ranije zaživjeti i od strane nadležnih institucija i pacijenata koji imaju potrebu za njim. Ovdje se definitivno radi o jednoj stvari koja na određeni način jeste nedostatak zdravstvenog sistema u BiH, koji nije usmjerio svoje kapacitete u razvoj ovakvih cjelina koje bi svakako doprinijele tome da ne slušamo svaki dan da je potrebno prikupiti novac da neko ide vani na liječenje i da ne stradaju mladi ljudi", kaže za Sarajevo-x.com dr. Bakir Nakaš, direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu i nosioc ovog projekta.
Dr. Nakaš kaže da u BiH postoje uslovi da se u ovim stvarima vodi više računa, da pacijenti budu zadovoljni, te da zdravstveni profesionalci osjete rezultat i zadovoljstvo u svom radu. Budući da to trenutno nije tako, dr. Nakaš smatra da krivicu snosi i rascjepkanost zdravstvenog sistema u BiH, zbog čega u našoj državi nema ovakvih institucija poput banaka koštene srži.
Resursa ima, ali su neiskorišteni "Ne isplati se da svaki kanton i svaki centar razvija ovu vrstu zdravstvene zaštite, nego su to referalni centri koji omogućavaju ljudima iz cijele BiH da dobiju ovu vrstu zdravstvene zaštite. Svakodnevno se u medijima vide apeli za pomoć nekome ko treba da ide vani na transplantaciju, često to nažalost i ne završi željenim krajem. Takve stvari su jedan od razloga zašto je Nevladina organizacija "Mala", između ostalog odlučila pokrenuti aktivnost na podizanju svijesti o potrebi organizovanja ovakvih centara i korištenja resursa koje imamo, a koji nisu iskorišteni", kaže dr. Nakaš.
Okupljeni oko ovog projekta su napravili idejni plan koji podrazumijeva mobilizaciju društvene zajednice, potencijalnih donatora, autoriteta, Ministarstva zdravstva te drugih zdravstvenih faktora, kako bi se sve ono čime se trenutno raspolaže usmjerilo na osnivanje jednog ovakvog centra.
"Ovo nije nikakav projekat koji može biti na nivou nekog kantona, to je posao na nivou FBiH. Projekat ima podršku Ministarstva zdravstva Federacije BiH i očekujemo i potpisivanje sporazuma o saradnji. Također, očekujemo da se šira društvena zajednica u BiH mobilizira u smislu postizanja kritične mase nadležnih institucija i organa koji trebaju iz svojih redovnih sredstava izdvojiti za neki od takvih centara u BiH", kaže dr. Nakaš.
U početku je postojala ideja da se takava jedna banka koštane srži smjesti u Tuzlu, budući da je to centar gdje se dosada uradilo najviše transplantacija. No, sagledavanjem cjelokupne situacije i potencijalnih resursa u saradnji sa Federalnim ministrom zdravstva, inicijatori su došli do zaključka da banku koštane srži ipak treba smjestiti u Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH.
"To je institucija koja ispunjava sve uslove samom svojom registracijom i delatnošću kojom se bavi. Tamo su već i razvijeni neki kapaciteti i nabavljena je oprema te je mogućnost startanja jedne ovakve institucije uz određena sredstva i organizacijsku potporu, sigurno bi se moglo očekivati u skorije vrijeme. Ono što je nama vrlo bitno je da se povežemo sa ovakvim institucijama na evropskom nivou. Za to postoje određeni preduvjeti. Mi ne možemo računati na bazu i na resurse u BiH. Nije dovoljno oko četiri miliona stanovnika za jednu takvu bazu koštane srži, a treba računati na to i da određeni dio njih ima određene bolesti, određeni dio populacije nema te svijesti da bude donator, te nije ni informisan. Zato i treba ljude upoznati sa ovim. Neophodno je da stvorimo preduslove da nas međunarodne organizacije ovog tipa, kao što je Eurotransplant priznaju kao partnera, da uđemo u sistem i da kasnije možemo reći da nam treba ta i ta vrsta matičnih ćelija i da je onda iz inostranstva možemo dobiti preko Eurotransplanta", objasnio je dr. Nakaš.
Da bi ovakava jedna ustanova zaživjela u BiH, prije svega neophodno je stvoriti legislativni okvir. Već postoje zakoni o transplantaciji i transfuzijskoj medicini, ali je neophodno donijeti još niz podzakonskih akata koji će precizirati formiranje registra donora i nadležnosti za prikupljanje matičnih ćelija. Građani BiH odnedavno imaju mogućnost i da daju matične ćelije iz pupčane vrpce djeteta na čuvanje, ali u inostranstvu i uz prilično visoku sumu novca za naše prilike. Međutim, formiranjem ovakve jedne ustanove pupkovina bi se mogla čuvati i kod nas.
Transplantacije u bi koštale upola manje nego u inostranstvu
"Za sve ovo je neophodan novac. Upravo završavamo popis svega što je potrebno za stvaranje jedne takve banke. Dosta te opreme i materijala već postoji, ali nije u funkciji. Ali sam proces tipizacije i mjerenja određenih parametara iziskuje novac. Ako računamo na to da naši građani ovakve transplantacije vani plaćaju i do 200.000 eura, zasigurno da bi u BiH to iznosilo upola manje. Gradnja neophodnih prostora, obezbijeđivanje neophodnih sterilnih uslova i obuka kadrova je u toku i imat ćemo sigurno novac koji je za to potreban. Međutim, za sve to je potrebno do tri miliona KM koji bi trebali osigurati da sve to funkcioniše, ali ne u jednom momentu nego u kontinuitetu, ali kada se sve to sutra uspostavi postavit će se i pitanje finansiranja tipizacije uzoraka i timova koji tu rade. Moguće je da nakon izvjesnog vremena sve to preraste i u fondaciju koja će prikupljati sredstva i smanjiti cijenu tipizacija. Sam projekat koji imamo ne znači da ćemo ovo moći finansirati, ali znači da ćemo puno raditi na podizanju svjesti da trebamo imati ovakvo nešto u BiH i samim tim ćemo i mobilizirati sve one koji mogu dati novac", kaže dr. Nakaš.
Prema riječima inicijatora projekta, ova ideja je dobila i ogromnu podršku ministra zdravstva Federacije BiH Rusmira Mesihovića.
"Projekat može postati samoodrživ ukoliko budemo imali 15.000 donatora. Kada se kaže donacija koštane srži svi misle na nešto komplikovano, ali to nije tako. Ono što u početku treba je dati jednu kapljicu krvi da pi se došlo do tipizacije niskog nivoa i samim tim se pravi registar. To nam daje mogućnost da uđemo u evropsku mrežu banke koštane srži.", kaže Abdulkadir Tuco, jedan od inicijatora osnivanja banke koštane srži, te dodaje da jedna transplantacija u BiH košta oko 80.000 KM, u odnosu na višestruko toliki iznos koji naši građani plaćaju vani.
Prema nekim pokazateljima u BiH je potrebno uraditi oko 30 takvih transplantacija na godišnjem nivou.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
