Bh. sudski vještaci: Uvreda je nazvati nas nestručnima, presude ne ovise o nama
Prema Zakonu o parničnom postupku FBiH, sud određuje izvođenje dokaza vještačenjem koje sadrži ime, prezime i zanimanje vještaka, predmet spora, obim i predmet vještačenja te rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja. To znači da sud rukovodi vještačenjem, a okrivljeni imaju pravo odabrati koga god žele za vještačenje s liste stalnih sudskih vještaka Federacije BiH.
Predstavnici Udruženja sudskih vještaka BiH s Fajikom Ekićem na čelu osnovali su ovo tijelo radi dostojnog izričaja, poboljšanja saradnje s javnošću i Federalnim ministarstvom pravde. Međutim, nisu uspjeli u svojoj namjeri.
"Željeli smo kreirati listu na kojoj će vještak iz svake oblasti pojasniti čime se bavi kako bismo se približili ljudima koji nas angažuju. Pokušali smo dati svoj doprinos načinu izbora vještaka, ali nas je ministarstvo u potpunosti isključilo iz toga", kazao nam je Ekić.
Podsjećamo, Federalno ministarstvo pravde je odgovorno za vještake, njihov kvalitet i profil.
Ekić pojašnjava kako svakim vještačenjem uvijek rukovodi neki organ te da vještaci nemaju nikakve ovlasti. Naprimjer, sud koji rukovodi nekim slučajem, ujedno rukovodi i radom vještaka. Pri tome se vještaci moraju kretati u okviru zadatka te se izjasniti po pravilu struke i vještine.
"Riječ je o jednom nesporazumu. Mi se trudimo imati senzibilnost prema javnosti, ali važno je da i javnost ima senzibilnost prema nama kako bismo bili društveno korisni. Čujem izjave o stručnom i nestručnom vještačenju. To je jedan šlager na sudu i uvreda za vještake. Poštujem svakoga i svačiji rad, treba biti objektivan i posložiti stvari onakve kakve i jesu. Advokati i sudovi zbog pravne neupućenosti angažiraju sudske vještake. Dati završnu riječ, ne prihvatiti nalaz vještaka i slično je uredu, ali reći vještaku da je nestručan nije uredu. Naspram toga je doktor nauka. Odatle i počinju svi nesporazumi", ističe Ekić.
Vještak svaki nalaz mora dostaviti sudu osam dana prije rasprave o slučaju. Prema Ekićevim riječima, nalaz ništa ne znači dok vještak usmeno ne predstavi svoj izvještaj pred organom koji vodi postupak.
"Bez usmenog pojavljivanja vještaka ne postoji vještačenje. Obje strane imaju mogućnost ispitati nalaz uzduž i poprijeko. Ne može presuda biti ovisna o vještaku", govori nam Ekić.
Na meti kritika nedavno se našao vještak u slučaju "Dženan Memić". Vještak Mirsad Kulović rekao je prilikom iznošenja nalaza kako postoji velika vjerovatnoća da se ne radi o sudaru tipa nalet vozila na pješaka. On je naveo kako od devet analiziranih elemenata čak sedam ne podržava tezu da se radi o saobraćajnoj nesreći, navodeći kako nema mjesta udara vozila i pješaka te kako na vozilu nema elemenata oštećenja koji bi upućivali na udar.
Iz Tužilaštva su naveli kako smatraju da je vještak Kulović iznio privatno gledište koje nije utemeljeno na osnovu stručnog materijala.
Porodica i prijatelji Memića, 22-godišnjeg mladića koji je u februaru 2016. godine preminuo usljed teških povreda koje je zadobio u Velikoj aleji na Ilidži, dosad su organizirali nekoliko protesta pod parolom "Pravda za Dženana Memića" koje su podržali brojni građani Sarajeva.
Ekić upozorava kako više nema traganja za pravdom u BiH pa ni u slučaju smrti Dženana Memića. Kako podsjeća, od 2003. sudovi ne upravljaju radom vještaka kako bi vidjeli šta je pravedno. Svi dokazi zajedno s nalazima vještaka danas se stavljaju u spise iz kojih sudija može donijeti sasvim drugu presudu.
"Vještak dobiva tačan nalog, zadatak po Zakonu o parničnom postupku", jasan je Ekić.
Međutim, bh. vještaci sva obrazloženja sudova smatraju površnim. Sudija je dužan obrazložiti zašto usvaja ili ne usvaja neki nalaz vještaka u čemu se, tvrdi Ekić, ne vodi računa o ekonomičnosti postupanja.
"Neki slučaj se može obrazložiti i nakon dva dana vještačenja. Međutim, pojedini elaborati rade se nekoliko mjeseci, veoma su složeni i iziskuju ogromna novčana sredstva. U takvim slučajevima nastaju problemi u vezi s troškovima. Cjenovnik je zakonom regulisan. Vještak ima pravo na naknadu za pokrivanje materijalnih troškova, a sudija je taj koji određuje visinu naknade u kompletnom postupku", rekao nam je Ekić.
Kada je riječ o naknadama, brojni vještaci iz BiH, ali i regije, ostaju kratkih rukava u pravosudnim postupcima. Vještaci iz RS-a godinama upozoravaju kako ostaju uskraćeni za obavljeni posao. Naknade im se ne isplaćuju redovno, a pri tome su, smatraju iz Udruženja sudskih vještaka RS-a, minorne u odnosu na plaće tužilaca i sudija.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka RS-a Dragan Salić slaže se s Ekićem u tome da nadležni i javnost trebaju posvetiti više pažnje poslu vještačenja.
"Borimo se i molimo sudije da donose rješenje o troškovima vještačenja. To je sastavni dio bilo kojeg krivičnog, procesnog i bilo kojeg postupka te obaveza sudija. Došli smo do toga da moramo moliti ljude da rade svoj posao", žali nam se Salić.
On u narednom periodu u ime Udruženja na čijem je čelu namjerava uputiti pismo Visokom, sudskom i tužilačkom vijeću BiH u kojem će tražiti da na sjednicama upozoravaju na njihove probleme kako bi spasili ulogu vještaka i proces vještačenja.
"Posljednji su trzaji da to ljudima omoguće. Mnogi ljudi napuštaju instituciju vještačenja zato što nemaju svoj status i nemaju ozbiljan troškovni pristup vještačenju. Ljudi nas izbjegavaju. Advokati rade po svome, isrcpe vještaka za svaku sitnicu koja im je neophodna, a onda poslije troškovi čekaju po dva-tri mjeseca, godinu ili više", kritikuje Salić.
Iz entitetskih udruženja sudskih vještaka upozoravaju da se njihova uloga ne smije omalovažavati i zapostavljati.
Objavljena mapa najboljih namirnica po zemljama Evrope, evo šta je izdvojeno za BiH
