{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bego Gutić: Tuzlanski kanton mora izaći iz saobraćajne blokade prema Sarajevu i EU

29.12.2017. u 21:00
152
114
Bego Gutić: Tuzlanski kanton mora izaći iz saobraćajne blokade prema Sarajevu i EU
152
Bego Gutić: Tuzlanski kanton mora izaći iz saobraćajne blokade prema Sarajevu i EU
Bego Gutić (Foto: Darko Zabuš/Klix.ba)
Tuzlanski kanton (TK) u povoljnom ambijentu ulazi u 2018. godinu, čemu je doprinio i razvoj privredne aktivnosti u godini na izmaku. Rast industrijske proizvodnje u 2017. iznosi 6,6 posto, a pokrivenost uvoza izvozom nešto je veća od 80 posto.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovaj kanton zabilježio je i najveću stopu zaposlenosti u Federaciji BiH u posljednje tri godine, što prema riječima premijera Bege Gutića pokazuje da se prilike za razvoj ove regije nameću i za naredni period.

"TK se nalazi u povoljnom i stabilnom ambijentu, a ovdje prije svega mislim na stanje u budžetu i stanje privrednih prilika koje se popravljaju. Budžet nam je sve stabilniji, a sam prijedlog za 2018. godinu bio je realan", kazao je Gutić u razgovoru za Klix.ba.

Ukupna zaduženost kantona iznosi 56,5 miliona KM, a riječ je obavezama koje sežu do 2027. godine. Od toga su 37 miliona KM ino obaveze, a 19,5 miliona KM se odnosi na domaće. Ove cifre pokazuju da se TK nalazi u grupi srednje zaduženih kantona.

U odnosu na godinu ranije, budžet za 2018. je veći za 25 miliona KM, a osim stabilizacijske ima razvojnu i socijalnu komponentu. Prvi put predviđena su sredstva za programe prekvalifikacije i stipendiranja učenika koji upisuju deficitarna zanimanja.

Program kapitalnih ulaganja povećan je za pola miliona KM, a što će najvećim dijelom biti usmjereno u obrazovne i pravosudne institucije u ovom kantonu. Više sredstava u odnosu na godinu ranije namijenjeno je za sport, kulturu i mlade.

"Za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji planirano je pola miliona maraka više nego ove godine. Za podršku lokalnim zajednicama smo predvidjeli milion KM kroz poseban program, a osim prošlogodišnjeg iznosa i dodatna tri miliona namjenskih sredstva od ekoloških i vodnih naknada. Budžet za oblast rada, socijalne politike i povratka veći je za 1,7 miliona KM nego prošle godine i predviđa kvalitetnija rješenja u oblasti socijalne zaštite. Za hranu djeci do šest mjeseci starosti predviđeno je 550.000 KM, za podršku povratnicima, raseljenim i izbjeglim osobama 250.000 KM više nego sada. Podrška povratku je povećana za oko 230.000 KM. Za užinu u toku nastave djeci iz socijalnih kategorija planirano je 118.000 KM. Pored dosadašnjih oko 300.000 KM koliko smo uložili u Centar za autizam, budžetom smo predvidjeli dodatnih 100.000 KM za sufinansiranje izgradnje ovog centra", ističe Gutić.

Budžetskim korisnicima veće plaće



Nakon 12 godina predviđeno je i povećanje plaća budžetskim korisnicima za 6,5 posto, što u konačnici predstavlja izdvajanje blizu 11 miliona KM iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou.

U ovu kategoriju spadaju i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova TK, odnosno policajci koji traže potpisivanje granskog kolektivnog ugovora, ali i dodatno povećanje plaća, pozivajući se na Zakon o plaćama policijskih službenika FBiH.

"Unutrašnji poslovi su po ustavu isključivo u nadležnosti kantona. Zakon o platama policijskih službenika FBiH je donesen 2010., a kada smo bili na pragu izborne godine i periodu u kojem je trebalo usvojiti budžet, neko se nakon sedam godina sjetio primijeniti. Prosječna plaća policajca u TK iznosi 1.060 KM, što je više za 200 KM u odnosu na prosvjetnog radnika u osnovnom i srednjem obrazovanju", rekao je Gutić.

Kao jedan od načina rješavanja ovog problema premijer TK vidi i u određenim preraspodjelama u MUP-u TK, međutim sindikat na to ne želi pristati.

"Mi tamo imamo 30 posto posebnog dodatka na platu za posebna ovlaštenja, ali ako posmatramo određene vrste poslova unutar Uprave policije, vidimo da neki trebaju imati manji postotak. Ne može biti izjednačen policajac koji radi na ulici, noćnu smjenu, koji je izložen atmosferskim prilikama i riziku da bude napadnut i povrijeđen, s onim koji radi od osam do 16 sati u kancelarijskom prostoru", nastavio je Gutić, naglasivši da je Vlada TK raspoložena za razgovor s policajcima, ali da neće pristati ni na kakve ucjene.

Dodao je i da Kantonalna vlada insistira na sklapanju granskog kolektivnog ugovora, čime bi se konačno riješilo pitanje međusobnih prava i obaveza između poslodavca i Sindikata MUP-a TK.

Bego Gutić
Bego Gutić


"Spremni smo da i kroz njega dio Zakona o platama policijskih službenika u FBiH implementiramo u skladu s mogućnostima koje dozvoljava budžet TK. Imamo kolač koji se zove budžet i moramo ga ravnomjerno dijeliti. Ne možemo kazati da su nam policajci važniji od prosvjetara ili zdravstvenih radnika, jer svi su nam jednako važni", potcrtao je kantonalni premijer.

Zvanični podaci Porezne uprave FBiH govore da je u TK ukupno zaposleno 97.300 osoba, a Gutić kaže da ovom broju treba dodati i još pet hiljada osoba koje se vode u obrtu.

Istakao je da je omjer nezaposlenih u odnosu na zaposlene obrnut, s obzirom da je prije tri godine bez radnog odnosa bilo blizu 100.000 osoba, a danas ih je 86.000.

Najlošije magistralne ceste u TK



S druge strane, nalošije magistralne ceste na području Federacije BiH nalaze se upravo u ovom kantonu, što predstavlja određenu saobraćajnu blokadu ove regije koja predstavlja najznačajniji privredni bazen u BiH.

Ovim cestama upravlja Federalna direkcija cesta, a Gutić ističe da je u proteklom periodu pokrenuto nekoliko inicijativa kako bi se direkcija skupa s resornim federalnim ministarstvom aktivnije uključila u rješavanje ovog problema, prvenstveno zbog činjenice da je riječ o privredno najpotentnijem kantonu koji zapošljava i najveći broj osoba u direktnoj proizvodnji.

"Raduju me najave premijera FBiH Fadila Novalića da će u 2018. biti izdvojena određena sredstva iz dobiti Elektroprivrede BiH, koja će se uložiti u izgradnju magistralnih cesta na području našeg kantona. Bitno nam je da se deblokiramo prema Sarajevu i Europskoj uniji, odnosno Graničnom prelazu Orašje na ulazu u Hrvatsku. Našim privrednicima treba brza konekcija sa EU, ako znamo da značajan dio njih upravo tamo izvozi, posebno u metalnom sektoru", nastavlja Gutić.

Jedna od aktuelnijih tema svakako je i povezivanje Sarajeva i Beograda modernim autoputem, a jedna od mogućih ruta vodi preko TK. Gutić kaže da bi realizacija projekta na ovakav način stvorila dodatni impuls razvoju privrede TK.

"Struka je kazala svoje, a mi smo u obrazloženju inicijative koju smo podržali govorili da imamo najveću koncentraciju stanovnika na ovom potezu, kao i najveći broj privrednih subjekata. To bi možda bila i najjeftinija trasa, jer bi se dio uklopio u dionicu koridora Vc, odnosno Y krak koji ide od Tuzle prema Žepču", potcrtava on.

Međunarodni aerodrom Tuzla brend kantona



Kroz razgovor smo se dotakli i Međunarodnog aerodroma Tuzla koji je već zabilježio procvat. Kako vrijeme odmiče putnika je sve više, a godišnji plan prevezenih osoba za 2017. godinu premašen je još krajem novembra. Tuzlanska zračna luka, prema Gutićevim riječima trenutno predstavlja jedan od brendova kantona.

"S našeg aerodoroma se realizira i značajan broj cargo operacija, te svakako da on predstavlja motor privrednog razvoja. Ovaj aerodrom je zvanično drugi u BiH, nakon njega dolaze mostarski i banjalučki i smatram da je to pozicija koja mu i objektivno pripada", dodao je Gutić, naglasivši da i u 2018. očekuje nastavak rasta prevezenih putnika i roba.

Zbog svih pozitivnih pokazatelja, tuzlanski aerodrom predstavlja poseban prioritet za Vladu TK, zbog čega se ove godine krenulo i u rekonstrukciju zgrade putničkog terminala, a vrijednost cjelokupne investicije iznosi sedam miliona maraka.

Bego Gutić
Bego Gutić


Neophodna korjenita reforma u srednjem i visokom obrazovanju



S druge strane, Univerzitet u Tuzli ove godine zabilježio je najmanji broj upisanih studenata, a većina onih koji steknu diplomu na prvim ili drugom ciklusu studija u ovoj visokoškolskoj ustanovi zbog prezasićenosti tržišta rada završavaju na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Manjak upisanih učenika zabilježen je i u srednjim školama u TK, zbog čega će se, prema Gutićevim riječima morati napraviti korjenita reforma u srednjem i visokom obrazovanju.

"Mi moramo školovati kadrove za tržište, a ne ispunjavati želje. Konačno moramo shvatiti da smo prostor koji je dominantno poljoprivredno-proizvodnog karaktera, te da je TK i u predratnom periodu bio najpotentniji privredni region. Moramo školovati kadrove za tržište, a ne za biroe. Zaključci Skupštine TK su obavezujući za Vladu, rektora i resorno ministarstvo i u njima je dat zadatak da se radi na osnivanju fakulteta i novih studijskih programa na Univerzitetu u Tuzli, a zainteresirani smo da se što prije formira poljoprivredni fakultet koji će odgovoriti potrebama tržišta rada", pojašnjava Gutić.

Posmatrajući kretanja u privredni u posljednje tri godine, naš sagovornik je kazao da je zabilježen povećan broj investicija u TK, te da je riječ o regionu u BiH koji je privukao najveći broj stranih investicija.

Postoje tu, kaže Gutić određeni problemi koji treba rješavati, a među njima su pitanja uređenja, zemljišnih knjiga, a potencijalne investitore najviše opterećuju nedefinisane poslovne zone za koje su zadužene loklane zajednice, odnosno općine.

"Ove godine u Gračanici je otvoreno šest, sedam, a u Živinicama dvije nove fabrike i to su pravi pokazatelji da imamo dobar poslovni ambijent, ali i da imamo određenih slabosti, među kojima su i one u državnom aparatu te unutar sistema, s obzirom da određeni zakoni nisu baš najbolje podešeni prema investitorima. U hodu treba pokušati to otklanjati kako bismo osigurali što veći broj investicija na našem prostoru", naglašava premijer TK.

Izgradnja Bloka 7 i TE Banovići nova injekcija privrednom razvoju



Iako su do kraja ove godine trebali početi radovi na izgradnji Bloka 1 Termoelektrane Banovići do toga ipak nije došlo, zbog odbijanja zahtjeva Rudnika mrkog uglja Banovići koji je upućen Federalnom ministarstvu prostornog uređenja.

Izgradnju ovog bloka, uz Blok 7 Teromelektrane u Tuzli Gutić je okarakterisao novom injekcijom u privredni razvoj TK.

"Oba bloka nam trebaju ako želimo osigurati energetsku stabilnost FBiH, a time i BiH, ukoliko ne želimo da uvozimo električnu energiju. Ugalj, drvo i Sprečko polje su komparativna prednost TK i mi poslove u ovim oblastima odlično znamo raditi", smatra Gutić, koji indirektne benefite u ovoj priči vidi u angažmanu određenih industrijskih grana koje se bave nekom drugom vrstom poslova, a neophodne su za realizaciju spomenutih projekata.

Kada su u pitanju planovi za 2018. godinu, Gutić je kazao da je budžetom predviđeno tri miliona KM za kapitalna ulaganja, a uslijedit će i realizacija nekoliko projekata koji se nisu uspjeli završiti u prethodnom periodu.

"Imamo 15 miliona maraka namjenskih sredstava za Ministarstvo zaštite i okoliša i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, potom milion KM za grant sredstva za niže nivoe vlasti te kredit Direkcije cesta TK u iznosu od 20 miliona KM, uz šest do sedam miliona KM tekućih sredstava, koja će biti uložena u infrastrukturu. Samo povećanje plaća budžetskim korisnicima povećava javnu potrošnju koja ima zadatak da potakne proizvodnju", zaključio je Gutić, istaknuvši da će biti osigurana i kreditna linija za privredu u TK u okviru koje će Vlada finanansirati određen iznos kamata za privrednike.

Ukoliko se sve uspije realizirati, premijer je na kraju poručio da očekuje da će TK u 2018. godini biti jedno veliko gradilište.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: