Bez većinske podrške
21

Bećirović ne očekuje usvajanje izmjena Izbornog zakona o zabrani kandidovanja ratnim zločincima

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Uspjeh je što su se izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje predviđaju zabranu kandidiranja pravosnažno osuđenim ratnim zločincima na izborima našao pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kazao je danas poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović, predlagač ovih izmjena.

Na današnjoj sjednici je istaknuo da ne očekuje usvajanje ovog zakona u Predstavničkom domu zbog stavova poslanika iz Republike Srpske, ali je podsjetio da su predložene izmjene u skladu s praksom u evropskim zemljama gdje se kandidiranje na izborima onemogućava osuđenim ratnim zločincima.

Za njega je već uspjeh što je zakon prošao prvu komisijsku fazu, a da izmjene Izbornog zakona podržava potvrdio je danas poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić, podsjećajući da dužnost načelnika Općine Velika Kladuša danas obavlja pravosnažno osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić.

Emrić je kazao da je Abdić, samoproglašeni upravnik takozvane autonomne pokrajine zapadna Bosna, zatvarao i mučio više od 5.000 civila devedesetih godina prošlog stoljeća koji su se usprotivili stvaranjem takve "pokrajine", a među njima su bili žene i djeca.

Poslanik NDP-PDP-a Momčilo Novaković upitao je da li se ovaj zakon donosi samo zbog jednog čovjeka ili se radi o stotinjak ljudi, te je upitao ko se od njih kandidirao i birao u neke institucije, najavljujući da izmjene Zakona neće podržati.

SDP-ov poslanik Mirsad Mešić potom je upitao Novakovića iz kojeg dijela diskusije je zaključio da se ovaj zakon donosi zbog jednog čovjeka, ističući da SDP ne apostrofira nikoga posebno, ne bilo koji narod nego se izmjene ovog zakona odnose na sve zločince.

I Emrić i poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Damir Arnaut upozorili su da se Zakon odnosi na budućnost jer će ratni zločinci uskoro napuštati zatvorske ćelije, dodajući da je ovako nešto potrebno zbog budućnosti.

Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović, koji se na sjednici Ustavnopravne komisije izjasnio protiv ovog zakona, pojasnio je danas da parlament ne može postupati nedemokratski i oduzimati građanska prava, dodajući da sud o tome mora donijeti odluku.

Međutim, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Hazim Rančić pojasnio je da se ovim izmjenama Izbornog zakona nikome ne oduzima biračko pravo, odnosno da glasa na izborima, nego im se ograničava pasivno biračko pravo, odnosno da se kandidira na izborima i bude biran.

Poslanica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević negirala je da su ove izmjene u skladu s evropskim standardima i iznoseći podatak da se pasivno pravo oduzima samo zatvorenicima pozivajući se na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Scoppolo protiv Italije".

  • Evropski sud za ljudska prava, u slučaju usvajanja ovih izmjena, mogao bi donijeti nove presude koje bi BiH donijele nove probleme kakav sada ima u slučaju presude u predmetu "Sejdić i Finci" - stav je poslanice Pandurević.

Za poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Lazara Prodanovića ovo je teško pitanje jer se radi o tome da se ograničava pasivno pravo kandidiranja, ocjenjujući da predlagač nije predočio uvjerljive argumente.

Smatra da se svi osuđeni trebaju uzdržati od kandidiranja na izborima zbog situacije u BiH, naglašavajući da partija kojoj pripada nikada neće predložiti nekoga osuđenog za ratne zločine ni na izborne liste niti u izvršnu vlast.

Mišljenja je da se ovim samo parcijalno rješava pitanje jer postoje i osobe koje su osuđene i zbog nekih drugih stvari te je njegov prijedlog da se ova pitanja mogu riješiti izmjenama Krivičnog zakona, te je dodao da SNSD neće podržati ove izmjene Izbornog zakona.

Prije okončanja rasprave o ovoj tački dnevnog reda, data je jednosatna pauza u zasjedanju.