"Izvještaj Vijeća Evrope je zaista dobar, ali politička situacija koja treba da omogući napredak u funkcionisanju demokratskih institutcija, očigledno nije dobra. Niz pokušaja da se postigne reforma ustava i funkcionalnija država je propao. Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje na svom putu ka evroatlantskim integracijama. Njeni građani, jedini u okruženju, nisu dobili bezvizni režim sa početkom 2010. godine, a NATO je odbio da Bosnu i Hercegovinu uvede u novu rundu pregovora za Membership Action Plan", kazao je Izetbegović.
On je dodao i to kako je u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine odbačena Revidirana strategija povratka, odbijena odluka o preduženju mandata stranim sudijama i tužiocima u Državnom sudu, tako da je Visoki predstavnik bio prisiljen da takvu odluku nametne, a odbijen je i niz reformskih zakona koje je BiH bila dužna usvojiti u skladu sa Ugovorom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
"U rušenju zakona i odluka korišten je poznati mehanizam "entitetskog glasanja“. Na ovaj način je odbijeno 49 zakona, od toga 13 zakona sa liste prioriteta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju čiji predlagač je bilo Vijeće ministara", naglasio je Izetbegović.
"Političari na najvišem nivou u Republici Srpskoj su ušli u fazu intenzivnog podrivanja državnih institucija i sukobljavanja sa autoritetom Visokog predstavnika. Najnovija prijetnja jeste organizovanje referenduma u Republici Srpskoj planiranog za proljeće. Ružan dejavu za nas koji se sjećamo vremena okupljanja masa, referenduma, kontra-referenduma 'dešavanje naroda' kako je to zvao Slobodan Milošević. SDS, stranka koju je organizovao Radovan Karadžić, traži otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Karadžić je u Haškom zatvoru, ali neodgovorno djelovanje bi moglo da oslobodi avet njegovog projekta", kazao je Izetbegović dodajući kako moramo dokazati da na tlu Evrope, u 21. vijeku, mogu koegzistirati različite nacije, vjere, grupe sa različitim pogledima na svijet, bez dominacije i nametanja.
"Monoetnička slika Republike Srpske"
Učesnicima se obratila i članica Delegacije Parlamentarne skupštine BiH pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, Azra Hadžiahmetović koja je također naglasila kako je BiH malo napredovala i da odsustvo ustavnih reformi negativno utječe na funkcionisanje demokatskih institucija i provođenje reformi u drugim oblastima.
"Danas, 15 godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nosimo se sa problemima neimplementacije Aneksa VII. Kako naglšava i ovaj izvještaj, 120.000 raseljenih osoba u BiH čeka na povrtak. Uz to, imamo i entitetski veto na Strategiju za povratak i potpuno odsustvo zajedničkog interesa da se ovaj problem riješi, odakle i problemi vezani za popis stanovništva", kazala je Hadžiahmetović.
Ona je dodala i to kako su opstrukcije povratka izbjeglica stvorile gotovo monoetničku sliku entiteta RS, što je otvorilo niz drugih problema. Tako je način donošenja odluka pretvorio entitetsko glasanje u etničko, povećevajući nejednakosti u BiH. "Izvještaj za sve okrivljuje Republiku Srpsku"
Na izvještaj koji su pripremili Mevlut Cavusoglu i Kimmo Sasi reagovala je i Milica Marković, član Delegacije Parlamentarne skupštine BiH pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
"Na više mjesta u izvještaju kao i u predlogu rezolucije za sve probleme, a naročito za neuspjeh reformi u BiH izvjestioci okrivljuju samo Republiku Srpsku i to nije slučaj samo u ovom izvještaju. To je bio slučaj i u prethodnim izvještajima. Smatram da izvjestioci nisu tretirali probleme na objektivan način, nego na način 'gurnuti probleme pod tepih'. U izvještaju Repulika Srpska je kriva za situaciju u državi, Federacija je amnestirana, a visoki predstavnik je glorifikovan i podržan. Gdje je tu objekitvna odgovornost i nepristrasnost? Ono što je savršeno jasno jeste da je kranje vrijeme da BiH počne da hoda samostalno, bez protektorata i da postane samostalna i suvrena država. Nijedna država koja je pristupila Evropskoj uniji nije to uradila pod vrhovnom vlašću visokog predstavnika. Dakle, BiH je potrebno da se kancelarija visokog predstavnika transformiše u kancelariju specijalnog predstavnika EU.", kazala je Markovićeva.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
