Autizam govori srcem: U RS 3.355 djece sa smetnjom u razvoju, broj nije konačan
Vanja Čolić, viši stručni saradnik za inkluziju učenika sa posebnim potrebama pri ministarstvu prosvjete i kulture RS-a, tom prilikom je primila zahvalnicu od Olivere Ratković ispred Udruženja "Tvoja riječ" i govorila o potrebama djece sa autizmom.
"Na inkluziji učenika sa posebnim obrazovnim potrebama u RS radi se od 2010. godine. Konkretno kada je riječ o učenicima sa autizmom njima je posvećena posebna pažnja jer ministarstvo odvaja novac posebno za asistente koji rade sa ovakvom vrstom učenika", rekla je Vanja i dodala da od 106 asistenata koje finansira resorno ministarstvo, 57 radi sa učenicima sa autizmom.
"U toku je izrada i novog zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, i nakon njega će biti doneseni novi pravilnici u kojem će biti jasnije definisan rad koji se tiče inkluzije učenika sa autizmom", izjavila je Vanja Čolić.
Konferenciji je prisustvovala i Nada Grahovac, obmusman za djecu Republike Srpske. Ona je kazala da su i djeca sa smetnjama u razvoju samo djeca, te da njihove potrebe nisu posebne nego su iste kao i potrebe njihovih vršnjaka.
"Da bi ostvarili osnovna prava a to je ravnopravno učešće u društvu što jeste i osnovni zakon konvencije, sistem mora otkloniti brojne prepreke koje ih u tom sprječavaju. Prepreke se tiču brojnih subjekata, a obrazovni ima značajnu ulogu", istakla je ombudsman za djecu RS.
Ona se 2014. godine obratila svim Centrima za socijalni rad RS-a sa pitanjem koji broj djece sa smetnjom u razvoju je evidentiran. Podaci govore da je taj broj 3355 i da on nije konačan. Drugo pitanje je bilo za koji broj ove djece prema procjeni prvostepene stručne komisije je neophodan asistent u nastavi.
"Odgovor je bio nejasan jer zakon koji bi trebao da reguliše ova prava treba da se doradi i jasno definiše kome je potreban asistent u nastavi. Ovdje bi trebalo da stručnjaci rade na svakome djetetu pojedinačno kako bi tačno utvrdili kakve su njegove stvarne potrebe", zaključila je Nada Grahovac.
Novinarima se obratila Nada Damjanović, pedagog psiholog po struci, koja je čitav svoj radni vijek provela sa djecom.
"Kroz svoju praksu imala sam mnogo slučajeva da sam se susretala sa djecom koja su imala određene poremećaje za koje sam nekad ne samo ja nego i stručni tim bili zatečeni da prvu put i čujemo naziv nekog sindroma kojih ima jako mnogo", rekla je psihologinja.
Ona je dodala da dolaskom u srednju školu učenik ulazi i u period adolescencije koji je po sebi turbolentan i kod djece koja nemaju posebne potrebe.
"Kada dijete dođe u srednju školu sa određenim disfukcionalnim problemom, naravno da tu nastaju mnogostruki problemi. Prvo zato što rad sa takvom djecom ostaje na savjest prosvjetnih radnika koji rade u određenoj školi. Oni su sasvim drugog obrazovno profila i ne mogu da prepoznaju koji su specifični problemi nekog djeteta koje ima određene poremećaje", rekla je psihologinja i zaključila da bi za srednju školu bilo potrebno da se izvrši kategorizacija učenika.
"Nije isto da imamo autistično dijete ili dijete koje ima Downov ili neki drugi sindrom. Tačno u literaturi stoji koja su to zanimanja koja mogu takva djeca da obavljaju. Treba da uđe u školski sistem da dijete koje upisuje srednju školu ciljano ide u određeno zanimanje u skladu sa njihovim sposobnostima", istakla je psihologinja, Nada Damjanović.
Jovana Joksimović svoju vitku figuru duguje ovom sportu, a omiljenog slatkiša se ne odriče
