{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju i dalje izazov u FBiH, u RS-u uhodan sistem

6.3.2016. u 18:46
127
25
Obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju i dalje izazov u FBiH, u RS-u uhodan sistem
127
Obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju i dalje izazov u FBiH, u RS-u uhodan sistem
Prvačići OŠ Osman Nakaš (Foto: Klix.ba)
O inkluzivnom obrazovanju u BiH počelo se pričati 2003. godine kada su se pokrenule brojne inicijative da se i djeca s poteškoćama u razvoju uključe u redovni školski sistem i bila jednaka s ostalim učenicima. Godinama nakon toga nastavno osoblje se suočava s brojnim problemima kako bi se odluka o inkluzivnom obrazovanju realizirala kvalitetno.
Portal Klix.ba pisao je ranije o učiteljici Saneli Ljumanović koja je osvojila srce građana širom BiH jer je uvela znakovni jezik u nastavu kako bi ona i ostali učenici mogli komunicirati s gluhonijemim učenikom Zejdom. Sanela nije dobila nikakvog asistenta, mobilni tim ili literaturu koja bi joj pomogla, već se morala sama snaći.

Razlika u kantonima



Prema podacima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, mobilne stručne timove koji pomažu nastavnom osoblju u radu s učenicima koji imaju poteškoće u razvoju ima samo Kanton Sarajevo, dok ih u drugim kantonima nema. Školski timova za inkluzivno obrazovanje formirani su u Zeničko-dobojskom kantonu, Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom i Kantonu 10, dok asistente u nastavi imaju samo Unsko-sanski i Kanton Sarajevo. Stručno usavršavanje i druge vidove podrške praktikuje većina kantona osim Kantona 10.

"Podrška koju dobijaju nastavnici u oblasti inkluzivnog obrazovanja najčešće se sastoji u različitim vrstama stručnog usavršavanja. Stoga se, među preporukama navedenim u Informaciji, navodi da je važno ohrabriti nastavnike i škole te pružiti im odgovarajuću podršku da izrađuju i provode individualne prilagođene programe za sve učenike za koje se ustanovi da imaju teškoće u razvoju, bez obzira na to jesu li ti učenici prošli postupak procjene sposobnosti od strane stručnih komisija ili ne. Neophodno je nastaviti provoditi programe stručnog usavršavanja za nastavnike radi stjecanja praktičnih vještina za organiziranje inkluzivnog obrazovanja, kao i razvijati druge vrste podrške nastavnicima u realizaciji inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Također, potrebno je osigurati zakonske i druge pretpostavke za efikasnu interresornu i međuinstitucionalnu saradnju, posebno između sektora obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, radi pružanja optimalne podrške odgojno-obrazovnim ustanovama u organizaciji inkluzivnog obrazovanja", rekli su nam iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Tačan broj učenika s poteškoćama u razvoju koji su u redovnim obrazovnim institucijama nije precizan jer se način evidentiranja razlikuje od kantona do kantona. Također, razlikuju se i podjele prema vrsti teškoće. Stoga je, ističu iz ovog ministarstva, neophodno usaglasiti metodologiju evidentiranja učenika s teškoćama u razvoju među kantonima

"S druge strane, postavlja se i pitanje o stvarnom broju učenika s teškoćama u razvoju u FBiH, s obzirom da većina kantona evidentira samo učenike čije sposobnosti su procijenjene od strane stručnih komisija te one koji posjeduju medicinsku dokumentaciju. Prema tome, značajan broj učenika s teškoćama u razvoju nije uopće evidentiran, pa je, onda, upitno koliko je odgojno-obrazovni rad s učenicima koji imaju teškoće u razvoju koje nisu procijenjene niti evidentirane prilagođen njihovim potrebama i mogućnostima", kazali su nam.

Prema informaciji "Analiza stepena inkluzivnosti osnovnog obrazovanja u FBiH" koju je izradilo ovo ministarstvo za 2015. godinu, najviše djece s poteškoćama u razvoju koja su obuhvaćena programom inkluzije u školama bilo je u KS 1953 koja su išla u školu s ostalim učenicima.

RS ima mobilne timove, asistente, edukacije...



Za razliku od Federacije BiH, Republika Srpska ima dosta razvijeniji ovaj sistem koji u tom entitetu funkcioniše već 10-ak godina. U školskoj 2015/2016. godini ukupno 42 škole RS-a imaju podršku mobilnih timova, odnosno angažovane defektologe na pet radnih sati sedmično. U školskoj 2014/2015. godini podršku mobilnog tima imalo je 45 osnovnih škola. Škole u ovom entitetu tokom ove školske godine pohađa redovno 1.303 učenika sa smetnjama u razvoju.

"Najviše je učenika sa oštećenjima intelektulnog funkcionisanja (452), zatim tu su djeca koja imaju višestruke smetnje (357), lica sa tjelesnim oštećenjem (167) a najmanje je učenika sa senzornim smetnjama, i to oštećenje sluha (45) i vida (30). Podaci do kojih smo došli ne prikazuju realnu sliku kada je u pitanju ukupan broj djece. Prema našim podacima, 1.5 posto učenika osnovnoškolskog uzrasta ima smetnje u razvoju", kazali su nam iz Odjeljenja za informisanje i informacione tehnologije Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

U svim školama u kojima se provodi inkluzija, ovo ministarstvo je pored mobilnih timova osiguralo i asistente u nastavi. Asistenti služe kao tehnička podrška učenicima i angažovani su u periodu dok traje nastava, na pola radnog vremena, a angažuju se na prijedlog roditelja učenika sa smetnjama zbog specifičnosti smetnji koje imaju djeca. U školskoj 2014/2015. godini Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a je finansiralo 60 asistenata za učenike osnovnih škola, a u školskoj 2015/2016. godini 105.

"Posebno osposobljavanje nastavnog kadra za pružanje podrške djeci s posebnim potrebama organizovano je tokom 2013. i 2014. godine u 47 osnovnih škola, u okviru projekta 'Primjena inkluzije u osnovnim školama', koji je sprovelo Ministarstvo prosvjete i kulture u saradnji s Republičkim pedagoškim zavodom, i uz finansijsku podršku UNICEF-a. Cilj projekta bio je da se nastavnicima, stručnim saradnicima i direktorima škola prenesu saznanja o različitim vrstama ometenosti kod učenika i načinu podrške za savladavanje uočenih poteškoća te uključivanju djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Pretpostavka za uključivanje djece s posebnim potrebama u redovnu nastavu su prilagođeni nastavni programi, obučeni nastavnici i manje učenika u odjeljenju", kazali su nam iz ovog ministarstva.

Nastavni plan za učenike s autizmom



Republički pedagoški zavod RS-a inače redovno vrši stručno usavršavanje nastavnika kroz organizovanje predavanja, obuka, te kroz dokumentacioni centar koji posjeduju. Prvi put donesen je i poseban Nastavni plan i program za učenike sa autizmom.

"Jedna od osnovnih mjera provođenja jednog od glavnih strateških ciljeva u oblasti osnovnog obrazovanja, predviđena Strategijom razvoja obrazovanja za period od narednih šest godina, upravo podrazumijeva kontinuiranu analizu i unapređivanje sadržaja, obima i kvaliteta usluga za djecu sa smetnjama u razvoju na način da se nastavi sa poticanjem i razvijanjem inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, u svim oblicima vaspitno-obrazovnog rada", rekli su iz Odjeljenja za informisanje i informacione tehnologije ovog ministarstva.

Nastavnici rade sami



Osnovna škola "Aleksa Šantić" u Sarajevu od 2005. godine provode inkluzivnu nastavu i imaju učenike s poteškoćama u razvoju. Direktor škole Muamer Tinjak kazao je u razgovoru za Klix.ba kako, iako Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju reguliše oblast inkluzije, on nije dobro proveden. Nastavno osoblje se zajedno s roditeljima bori i smišlja načine kako bi ovi učenici imali normalno obrazovanje, poput ostale djece.

"Trenutno je još uvijek mnogo nepoznanica vezano za inkluziju sa kojima se u praksi u školama susrećemo,kao što su do kojeg stepena teškoće koje dijete ima može biti uključeno u redovni nastavni proces, kada je to za dijete dobro a kada ne postiže nikakav napredak. Sve je prepušteno školama i roditeljima da rješavaju, ne postoji sistemsko rješenje ni za jedno pitanje. Zahvaljujući saradnji i podršci Centara koji školuju djecu sa poteškoćama nevladinog sektora ili udruženja roditelja škole uspijevaju izaći na kraj sa ovim izazovima koji su sve više prisutni", rekao je Tinjak za naš portal.

Ističe kako su na samom početku provođenja ovog programa sve sami morali raditi. Nastavno osoblje su educirali uz pomoć udruženja Duga i SOS, osigurali uvjete za normalno školovanje te djece, uklonili prepreke i osigurali opremu. U saradnji s Centrom "Vladimir Nazor" su prilagođavali nastavne sadržaje za učenike s blažim poteškoćama, a preko različitih udruženje i Službe za zapošljavanje KS osigurali su asistente, te uključili studente završne godine sa odsjeka za Pedagogiju.

"Kada dođe septembar odgovorni smo, a nemamo načina osim ličnim angažmanom osigurati sve navedeno. Ova oblast se što hitnije mora urediti sistemski i ne treba da zavisi od volje pojedinca da li će neko dijete biti uključeno u nastavni proces ili ne. Struka tu treba da kaže da li je to za dijete poticajno ili ne, a ostalo je obaveza sistema da riješi. Niti u jednoj školi u KS ne postoji zaposlen logoped ili defektolog. Zahvaljujući vlastitom angažmanu u saradnji sa partnerima Dugom, SOS selima BiH i Općinom Novi Grad Sarajevo koja nam je opremila logopedski kabinet i sufinansira rad logopeda, uspješno već šest godina imamo angažirane logopeda i defktologa. Ova pitanja ne trebamo individualno rješavati, potrebno je osigurati podršku stručnih lica da rade sa djecom u poznatom okruženju", rekao je Tinjak.

Bitna podrška od ranog uzrasta



Kazao je kako je važno je osigurati podršku od ranog uzrasta još od predškolskih ustanova kako bi se napredovanje moglo pratiti kroz sve nivoe obrazovanja. Jako je važna rana detekcija poteškoće i rad sa stručnim licima od najranijeg uzrasta. Također, bitna je podrška nastavnom osoblju koje dodatno radi na usavršavanju kako bi bili bolji nastavnici i učitelji učenicima s poteškoćama u razvoju.

"Nastavnik u ovim procesima ne smije biti sam. Ne možemo dozvoliti da se osjeća ostavljen ili kažnjen zato što je kvalitetan nastavnik ili dobar radnik, pa smo mu dali dodatne obaveze. Za taj posao treba biti i adekvatno nagrađen i motiviran makar kvalitetnom podrškom u radu", kazao je Tinjak.

Ono što je možda i najvažnije, a jedan je od ciljeva procesa inkluzije, ostali učenici su odlično prihvatili svoje kolege koje imaju poteškoća i pomažu im, a ta djeca ostvaruju napredak u svom razvoju i obrazovanju.

"Dosta radimo na edukaciji naših učenika od prvog razreda da uvažavaju drugog i drugačijeg. Učenici žele da pomognu djetetu sa poteškoćama. Sve je do toga kako učitelj kreira atmosferu od početka. Naglašavam da je ovdje jako važna podrška roditelje ostale djece zajedničkim snagama se mnogo može učiniti. Ipak, mnogo je lakše kad je sve sistemski uređeno, a ne ostavljeno samo pojedincu ili školi kao ustanovi koja nije dovoljno jaka da se sama nosi sa svim izazovima koji se nameću", zaključio je Tinjak.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Strahujete li od terorističkih napada u Evropi?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: