ANALIZA / Aplikacija BiH za članstvo u Evropskoj uniji i sa OHR-om?
Izvještaj Evropske komisije o napretku u BiH pun je kritika spram vlasti u BiH, u skoro svim segmentima. Zabilježen je, osim ispunjavanja uvjeta iz Mape puta za bezvizni režim, tek pomak u politici promoviranja regionalnog pomirenja. Napredak BiH je ograničen, opća je ocjena, premda u samom izvještaju postoje kvalifikacije (nedostatak zajedničke vizije političkih lidera o pravcu kojim zemlja treba da ide, što blokira ključne reforme i dalji napredak prema EU), koje bi se komotno mogle okarakterizirati nedovoljnim za prolaz. No, pošto iz naše evropske lige nema daljeg ispadanja, baš kao iz nekadašnje zonaškog takmičenja u upokojenoj Jugoslaviji, diplomati iz Bruxellesa su se potrudili na pronalaženju formulacije koja naglasak ne stavlja na mrak u kojem se nalazimo, nego na svjetlo na kraju tunela.
Kandidatski status
Naravno, agenda za domaće lidere je više no znana: Tu su inicijalne izmjene Ustava BiH, u skladu sa presudom Sejdić/Finci, ali i one reforme sistema koje će unaprijediti efikasnost institucija. Zemlja mora biti u poziciji da usvaja, implementira i provodi zakone i propise Evropske unije kako bi se brže kretala ka krajnjem cilju, a to je punopravno članstvo u evropskoj zajednici država. Ko zna čitati, poruke su jasne.
Ipak, oči pažljivijih analitičara uočile su da u Izvještaju EK za 2010, u dijelu koji se tiče političkih kriterija, nema rečenica koje su se nalazile u prošlogodišnjem izvještaju: “Ispunjavanje ciljeva i uvjeta koji su postavljeni za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) su ključni. Evropska unija neće uzimati u razmatranje aplikaciju za članstvo dok OHR ne bude zatvoren. Reforme koje se tiču ustavnog okvira Bosne i Hercegovine kako bi institucije funkcionirale efikasnije su neophodne prije nego Komisija predloži dobijanje kandidatskog statusa”.
U Izvještaju koji je predstavljen jučer stoji nešto drugačija konstatacija: “... Vezano za međunarodne obaveze, ostvarenje uslova koji su postavljeni za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, ostaju ključni. Sistem vladavine u Bosni i Hercegovini nastavlja da uključuje međunarodno prisustvo. Država je napravila veoma malo napretka u ispunjavanju uslova za zatvaranje OHR-a. Među tim uslovima primarno je rješavanje raspodjele državne imovine između BiH i nižih nivoa vlasti, pitanje vojne imovine i ispunjavanje konačne odluke o statusu Brčkog. Okončanje svih ovih pitanja je potrebno za stabilno i konstruktivno političko okruženje u državi”.
Evropska komisija, dakle, ne spominje da Bruxelles neće prihvatiti aplikaciju za članstvo Bosne i Hercegovine dok postoji OHR. Logičkim slijedom, OHR nije prepreka da predamo aplikaciju za članstvo, jer postojeći sistem vladavine u BiH još uvijek zahtijeva međunarodno prisutstvo.
Neki i dalje mogu misliti kako je riječ o previdu Evropske komisije, ali je to mišljenje naivno, pogotovo ako se zna da se Sjedinjene Države, Velika Britanija i Turska (kao predstavnica Organizacije islamske konferencije) snažno protive zatvaranju OHR-a i taj su stav u više navrata iznijeli na PIC-u. Države koje zagovaraju ostanak OHR-a pozivaju se, nijemo, na činjenicu da je OHR dio Dejtonskog sporazuma, međunarodni implementator sa izvršnim ovlastima koji je i vrhovni tumač Daytona. Gašenje OHR-a bez pratećih ustavnih promjena, koje će dovesti do prenošenja ovlasti na državnu strukturu, odnosno jačanje države, nije prihvatljivo. Dodatno, Amerikanci postavljaju i “sebično” pitanje koju ulogu im evropske kolege namijenjuju jednom kada više ne bude Vijeća za implementaciju mira, OHR-a, nego tek institucija i političara vezanih za Bruxelles? Na to pitanje države EU nisu imale odgovor.
Reforme Ustava prioritet za Bruxelles
U tom kontekstu treba čitati i poruke evropskog Komesara za proširenje Stefana Fuelea kako se “promjene Ustava moraju provesti kako bi zemlja mogla usvojiti i primijeniti zakone i propise radi ispunjavanja ciljeva i uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika”, javio je dopisnik Srne iz Bruxellesa. Ako “otpakujemo” ovaj rečenični konstrukt, Fueleova poruka glasi: nužne su promjene Ustava BiH kako bi se ispunili uvjeti Bruxellesa (ne samo Sejdić/Finci, nego i funkcionalnija država), te zatvorio OHR.
Zauzimajući snažan politički stav, Bruxelles (očigledno uz dogovor sa Washingtonom) najbolja je potvrda propasti koncepta Milorada Dodika koji je potrošio ogromne pare poreskih obveznika Republike Srpske kako bi izlobirao da OHR odleprša iz BiH prije nego što država bude sposobna da stoji na dvije zdrave noge.
U istom ključu treba promatrati i Fueleove poruke kako je nužno što prije konstituirati vlast u BiH. Bruxelles je očigledno odlučan da se ustavne promjene okončaju što je prije moguće, a njihovo rješavanje umnogome će olakšati i rješavanje paketa "5+2", nakon čega bi BiH mogla biti nagrađena - kandidatskim statusom i ući u predvorje Evropske unije.
