"Univerzitet je postojao prije RS-a"
0
Antun Kasipović najavio uvođenje reda na Univerzitetu u Banjoj Luci
SRNA
Antun Kasipović
Ministar prosvjete i kulture bh. entiteta Republika Srpska Anton Kasipović najavio je da će od oba javna univerziteta u RS-u tražiti da na svojim internet stranicama objave način izbora svih asistenata, jer smatra da će se tako konačno završiti priča o tome ko i kako ulazi u akademsku zajednicu.
Kasipović u intervjuu SRNI naglašava da su pravila studiranja koje nalaže javnost ključna prepreka bilo kakvoj mogućnosti korupcije ili nepotizma te da je, prema informacijama sa Univerziteta u Banjoj Luci, devetoro asistenata u rodbinskoj vezi sa profesorima što je, kako je rekao, jedan posto od ukupnog broja zaposlenih.
"Protivim se da neko napreduje u akademskom smislu samo zato što je nečije dijete, ali i protiv toga da neko iz istog razloga bude onemogućen da bude asistent ili profesor na fakultetu ako to potvrdi svojim radom, kvalitetom, ocjenama i stručnošću. Izmjenom Zakona o visokom obrazovanju u dva pravca – prvi podrazumijeva strožije sankcionisanje onih koji ne poštuju pravila studiranja, a drugi obavezu fakulteta da ponudi angažman studentu generacije - može se eliminisati pitanje nepotizma u cjelosti, a javna realizacija ispita može doprinijeti da se korupcija iskorijeni", poručio je Kasipović.
On ocjenjuje da slika visokog obrazovanja u Republici Srpskoj nije idealna, ali da je znatno bolja u odnosu na prethodne godine, ističući da je u ovom trenutku najbitnije dosljedno provoditi zakone iz ove oblasti.
"Ne treba zaboraviti da je Univerzitet u Banjoj Luci stariji po godinama od Republike Srpske, da je Univerzitet u Istočnom Sarajevu vršnjak Republike Srpske i da su to u svakom društvu institucije na kojima počiva sistem. Nažalost, vidim da postoje grupe koje bi, u stvari, htjele da vrate niz događaja i aktivnosti u visokom obrazovanju na početnu poziciju", upozorava Kasipović i dodaje da je dobrodošla svaka kritika koja ima argumentaciju, ali da to nije slučaj sa kritikama u posljednjih nekoliko mjeseci.
Ministar prosvjete i kulture RS-a podsjeća da je 2005. godine na Univerzitetu u Banjoj Luci na funkciji bio neregularno izabran rektor, postavljen faks-porukom, da nije postojala odluka Narodne skupštine Republike Srpske za najmanje dvadesetak odsjeka i smjerova na fakultetima, iako je to bilo definisano Zakonom o univerzitetu.
Iako je Zakonom bilo propisano da fakulteti moraju imati 75 posto stalno zaposlenih profesora, postojalo je više odsjeka i smjerova na fakultetima nego što je bilo profesora. Neki od profesora predavali su na pet, sedam, jedanaest, pa čak i 13 različitih fakulteta?!
"Imali smo situaciju da nije bilo studentske prakse niti studenata u odlučivanju, za većinu studijskih programa na privatnim fakultetima nije se znalo, kao što se nije znalo ni sjedište privatnih fakulteta. Jedan fakultet bio je registrovan u Srebrenici na autobuskoj stanici", navodi Kasipović.
Sada je donesena sva zakonska regulativa koja je neophodna za funkcionisanje visokog obrazovanja, studenti su dobili pravo da učestvuju u odlučivanju, donesen je Zakon o Uniji studenata Republike Srpske, koja predstavlja i BiH u međunarodnim studentskim asocijacijama. Na visokoškolskim ustanovama radi 50 odsto stalno zaposlenih profesora, a donesena je i Uredba o uslovima za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova.
"Snažna su ulaganja u visoko obrazovanje, izgradnju novih fakulteta i osavremenjavanje nastave. Za finansiranje projekata iz oblasti visokog obrazovanja iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa Republike Srpske 2007-2010 odobreno je 25.880.000 KM. Podignut je kredit od sedam miliona eura za tehničko osavremenjavanje Univerziteta u Istočnom Sarajevu, šest miliona evra za Banjaluku i otvoreni razgovori sa Evropskom bankom za izgradnju studentskog smještaja", ističe Kasipović.
Danas u visokom obrazovanju Republike Srpske ne postoji nijedan studijski program koji školuje studente a da nije licenciran, što nije bilo moguće 2005. i ranijih godina i što je, kako kaže ministar prosvjete i kulture, svakako jedna kvalitetno drugačija slika visokog obrazovanja.
"Tvrdim da je visoko obrazovanje u Republici Srpskoj značajno bolje od visokog obrazovanja u Federaciji BiH, gdje imate pojedine fakultete u pojedinim kantonima u kojima ne postoji ni zakon o visokom obrazovanju", ističe Kasipović i dodaje da se svi studijski programi koji se ne mogu licencirati u Republici Srpskoj bez ikakvih problema licenciraju čim se pređe granica entiteta.
Kasipović smatra da budućnost visokog obrazovanja treba gledati i kroz institut ocjenjivanja profesora koji je uveden kao obavezan na dva javna univerziteta.
"Pitanje ocjenjivanja profesora od strane studenata jeste akademsko pitanje, tekovina univerziteta u Evropi. Putem anketa studenti treba da ocjenjuju svoje profesore, a slučajeve gdje se u određenoj dinamici pojave i negativne ocjene većeg broja studenata u najmanju ruku treba preispitati“, rekao je Kasipović.
On je dodao da bi novo "svjetlo na svijest" u visokom obrazovanju u Republici Srpskoj mogla dati i platforma koju priprema Unija studenata Republike Srpske. Za budućnost visokog obrazovanja u Srpskoj važna je i činjenica da je zadržana nadležnost kad je riječ o procesu akreditacije.
"Ljudi će se sve manje pitati da li je riječ o javnoj ili privatnoj visokoškolskoj ustanovi jer će ih zamnimati da li je neka visokoškolska ustanova akreditovana, pošto akreditacija obezbjeđuje vidljivost i prepoznatljivost diplome i izvan prostora BiH", kaže Kasipović.
Započeti proces akreditacije jasno će pokazati ko zavređuje da izda diplomu u visokom obrazovanju u Srpskoj, a da ta diploma bude vidljiva i prepoznatljiva i u Beču, Cirihu i uopšte, evropskom obrazovnom prostoru - zaključio je u intervjuu SRNI Kasipović.
Možda vas zanima
