Američke sankcije pojedincima (ne) mogu riješiti političke probleme u BiH

Sankcije su prvenstveno usmjerene ka pojedincima i to zbog korupcije, povezanosti s korupcijom i kriminala. Ipak, u bh. političkoj zbilji se odavno iščekuju sankcije kao alat koji će riješiti politički čvor. A da možda i ne treba imati prevelika očekivanja govori naš diplomatski izvor, koji naglašava da političku krizu zbog narušavanja ustavnog poretka prije svega treba rješavati domaće pravosuđe.

Dakle, sankcije će biti, ali njihov doseg vjerovatno neće biti takav da će određeni politički blok u potpunosti onesposobiti. Prvi za kojeg se očekuju sankcije je Milorad Dodik (SNSD), čovjek koji je već na toj listi godinama i ne mari za proširenje sankcija. Ipak, ono zbog čega bi mogao brinuti je ideja sankcionisanja kompanija koje su povezane s kriminalom ili korupcijom.

To je barem modus operandi novih sankcija na Kosovu i šire. Ukoliko Dodiku bliske firme budu na crnoj listi, dugoročno mu to može predstavljati problem, ali će biti problem i za građane RS-a te ekonomiju tog entiteta. U međuvremenu sve poruke upozorenja pa i prijetnje da odustane od narušavanja ustavnog poretka Dodika nisu umirile. Čak je i ohrabren nakon poruka iz Mađarske te odmah iza Nove godine najavljuje nastavak svoje političke putešestvije.

Do tada se u javnom prostoru mogu čuti imena ko bi mogao na američku crnu listu. Pored Dodika, pa čak i nekih članova njegove porodice, spominju se i pojedinci iz Narodne skupštine RS-a. Također, kandidat za crnu listu je i Asim Sarajlić, a ono što je gotovo izvjesno jeste da će na listi biti osobe iz sve tri nacionalne komponente.

Bez obzira na to ko završio na neslavnoj listi, politički problemi te narušavanje ustavnog poretka, podrivanje institucija, blokada u donošenju odluka ostaje kao problem koji ni međunarodna zajednica ne zna kako bi riješila. Za sada su odlučili zažmiriti i pokušati zaboraviti 2021. pa u novogodišnjoj noći poželjeti rasplet do proljeća naredne godine.