Ambasador Olav Reinertsen: Boravak u BiH me naučio ljepoti života u mahali, volio bih da ste u NATO-u
Skandinavske zemlje i BiH decenijama gaje izvanrednu saradnju. Brojni projekti realizovani su upravo uz pomoć ovih zemalja, a saradnja se sve češće odvija u oba pravca. Kakav je odnos između zemalja i koliko ga je BiH zapravo promijenila za Klix.ba je govorio Olav Reinertsen, ambasador Norveške u BiH.
Olav Reinertsen se na čelu Ambasade Norveške u BiH nalazi već dužeod tri godine. Iako za neke premali period, u diplomatskom poslu tri godine predstavljaju savršeno vrijeme da se na pravi način spoznaju brojne prednosti i nedostaci jedne države. S obzirom na to da je norveški ambasador i ranije bio vezan za Zapadni Balkan, nije bilo potrebno mnogo da bi se prilagodio.
"Duži vremenski period sam poslovno vezan uz Zapadni Balkan. Prije dolaska u BiH bio sam na čelu sekretarijata Investicionog fonda za Zapadni Balkan. Čim sam saznao za imenovanje na poziciju ambasadora u BiH, bilo mi je jasno šta će biti moj prioritet tokom mandata. Naime, smatrao sam da postoji veliki potencijal za produbljivanje ekonomskih veza između BiH i Norveške, te da moramo raditi na dovođenju norveških investitora u BiH. U tome smo i uspjeli. Što se tiče političke saradnje, ona je od samog početka naših bilateralnih odnosa izvrsna, te je proširena u protekle tri godine", navodi ambasador na početku razgovora.
Energetski sektor kao ključ saradnje
Kada je riječ o saradnji Bosne i Hercegovine i Norveške, ona se u posljednjih nekoliko godina najčešće odvija u energetskom sektoru, a ambador je pojasnio kakvi su rezultati dosadašnjeg rada i saradnje u ovoj oblasti.
"Tako je, energetski sektor je svakako jedan od prioriteta u našoj saradnji. Govorimo isključivo o zelenoj, ekološki održivoj energiji. U organizaciji norveških ambasada u BiH i Srbiji, u novembru prošle godine održali smo veliku regionalnu konferenciju 'Mogućnosti za razvoj obnovljive energije na Zapadnom Balkanu'. Tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija prisustvovao u ime BiH, uz druge predstavnike bh. kompanija i vlasti. Norveški investitori su tom prilikom predstavili svoju ekspertizu u polju energetike", objašnjava ambasador.
Ta konferencija imala je i konkretne rezultate u pogledu saradnje.
"Konferencija je rezultirala dogovorom da će Norveška pomoći Srbiji u restruktuiranju energetskog sektora. Taj je proces već započeo, te su norveški eksperti odnedavno članovi Upravnog odbora Elektroprivrede Srbije. Postojao je interes za sličnom saradnjom i u BiH, međutim ovdje takvi dogovori idu sporije, između ostalog i zato što su nadležnosti u polju energetike podijeljene između različitih nivoa vlasti", pojašnjava ambasador.
Također, saradnja između zemalja odvija se i kroz Poslovnu asocijaciju Norveške i BiH koju je pokrenuo upravo naš sagovornik.
"Na moju inicijativu je u decembru 2020. osnovana NBBA, Poslovna asocijacija Norveške i BiH, zahvaljujući kojoj su uspješno implementirane investicije i projekti u energetskom sektoru u BiH. Neke norveške kompanije već su prisutne u BiH, a mnoge od njih vide BiH kao potencijal za buduće aktivnosti i širenje tržišta. Na primjer, zahvaljujući NBBA, u augustu će biti otvorena solarna elektrana snage 45MWp u Drinovcima, Grude, koju je izgradila norveška kompanija Greenstat. Nadamo se da je još mnogo takvih projekata ispred nas", ističe Reinertsen.
Jedan od projekata koji se odnosi na energetski sektor je i nedavni ugovor koji je norveška kompanija GEIA AS potpisala sa Elektroprivredom BiH. Pilot-projekat tiče se norveške tehnologije koja je posebno dizajnirana da zamijeni ugalj. S obzirom na to da je Ambasada Norveške bila posrednik u cijeloj priči, ambasador je detalnjije objasnio o kakvom projektu je riječ.
"Radi se o prelasku sa uglja na korištenje održive biomase kao pouzdanog i ekološki prihvatljivog izvora energije. Ukoliko ovaj projekat zaživi, osim značajnog smanjenja emisije štetnih gasova, uspostavio bi se i savremeni proizvodni pogon koji bi otvorio nova radna mjesta. BiH će morati izvršiti proces tranzicije sa uglja na ekološki prihvatljive energente. To je jedna od vaših obaveza u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Evropska energetska zajednica pokrenula je postupak protiv BiH zbog kršenja propisa, budući da je BiH odobrila nastavak rada dviju termoelektrana na području Tuzle i Kaknja čiji je vijek trajanja istekao, a sistem zaštite od onečišćenja u međuvremenu nije moderniziran", objašnjava.
Uvjeren je kako će ovakva tehnologija zaživjeti u Bosni i Hercegovini.
"Tehnologije poput ove koju nudi GEIA sasvim sigurno će zaživjeti u BiH. U njima leži budućnost. Međutim, pitanje je da li će vlasti ove države shvatiti da je bolje da se to desi prije nego kasnije, jer ispaštaju građani koji trpe zagađenje koje je na mnogo većem nivou od dozvoljenog. Na to pitanje vam ja nažalost ne mogu odgovoriti", mišljenja je Reinertsen.
Govoreći o trgovinskoj razmjeni, ambasador je izjavio i kako se Bosna i Hercegovina može pohvaliti i pozitivnom razmjenom sa Norveškom, što posebno raduje.
"BiH se može pohvaliti pozitivnom robnom razmjenom sa Norveškom, tj više se izvozi u Norvešku nego što se uvozi. Jedan od rezultata naše saradnje je kontinuirani rast robne razmjene. Nadamo se da će nastaviti u tom pravcu. Osim već pomenutog energetskog sektora, vidim veliki potencijal i u IT industriji, te u građevinskom sektoru", rekao je.
"Vrijeme se gubi na politikanstvo"
Iako bi se svaki diplomata volio baviti isključio stvarima koje će unaprijediti saradnju između zemalja, situacija u Bosni i Hercegovini često zahtijeva i da se prate burni unutarpolitički procesi koji su često neshvatljivi. U jednoj od izjava iz augusta prošle godine, stekao se utisak kako je ambasador razočaran ponašanjem bh. političara.
"Vjerujem da je izjava izvučena iz konteksta, ja nemam običaj da kritikujem rad bh. političara. Građani ove zemlje su ti koji biraju svoje predstavnike vlasti, te je na njima da ih i pozivaju na odgovornost. Norveška vidi BiH kao jednakog partnera, nismo ovdje da držimo pridike vašim političarima. Ono što mene kao objektivnog posmatrača iznenađuje je što ne vidim osjećaj odgovornosti velike većine političkih elita ove države prema svom izbornom tijelu. Ne vidim da se reforme koje bi približile BiH ka ekonomskom prosperitetu te svom vanjskopolitičkom cilju, približavanju EU, implementiraju, vidim da se gubi vrijeme i energija na politikanstvo i etnopolitiku koja je po meni trebala biti davno ostavljena po strani", objašnjava.
Posljednje djelovanje predsjednika RS-a i Narodne skupštine RS-a, a koje se odnose na suspenziju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog bh. entiteta jedan je od primjera na koji se ambasador u razgovoru osvrnuo.
"Ustavni sud BiH je produkt Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nije mi jasno kako se uopšte može polemizirati o odlukama suda, te njihovoj implementaciji. Ja sam legalista i smatram da se odluke najviše sudske institucije u jednoj državi moraju poštovati. O kažnjavanju eventualnog antiustavnog djelovanja treba da odlučuju nadležna tijela BiH, pojašnjava Reinertsen.
Početkom 2023. godine, Ambasada Norveške preuzela je ulogu kontakt ambasade NATO-a u BiH. Tim povodom, ambasadora smo pitali i kako je zadovoljan do sada obavljenim poslom i koliko je saradnja između NATO-a i BiH unaprijeđena.
"Tako je, Ambasada Norveške je preuzela tu ulogu do kraja 2024. godine. Cilj nam je da BiH javnosti predstavimo šta saradnja i eventualno članstvo u NATO-u znači, koja su očekivanja Alijanse, koje su prednosti pridruživanja i osnaživanja saradnje sa NATO-om. Živimo u periodu kada postoji mnogo dezinformacija o ulozi i aktivnostima NATO-a. Važno je podijeliti sa građanima BiH naše pozitivno iskustvo članstva u NATO-u. Vlasti u BiH imaju zaista dobru saradnju sa NATO zvaničnicima. Postoji veliko interesovanje za BiH, svjedočimo mnoštvu posjeta iz Brisela. Bh. predstavnici su pozvani da prisustvuju NATO Samitu koji će se održati u Vilniusu 11-12. jula. Siguran sam da će i tu biti govora o BiH", navodi ambasador.
Poručio je kako su vrata vojnopolitičke alijanse otvorena za Bosnu i Hercegovinu.
"Na građankama i građanima je da odluče da li žele nastaviti odličnu saradnju sa NATO-om i da li žele ići dalje ka članstvu. Meni bi bilo drago vidjeti BiH pod okriljem Alijanse koja je Norveškoj donijela mnogo koristi najprije u ekonomskom i političkom, a potom i u bezbjedonosnom smislu. Pristup NATO-a je konzistentan. Sve države Zapadnog Balkana koje imaju aspiraciju da pristupe Alijansi biće dočekane raširenih ruku, što smo vidjeli na primjeru Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Međutim, NATO nema namjeru da se miješa u unutrašnja pitanja BiH", poručio je ambasador Norveške.
Konkretno govoreći o saradnji NATO-a i BiH, Reinertsen se osvrnuo i na buduće projekte koji bi mogli dovesti do unapređenja odbrambenih sposobnosti države.
NATO lideri su na prošlogodišnjem samitu u Madridu odlučili da u svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Europi, implementiraju nove mjere za jačanje političke i praktične podrške partnerima, uključujući BiH, Gruziju i Republiku Moldaviju. Za BiH to u praksi znači implementaciju novog paketa pomoći za izgradnju odbrambenih kapaciteta, koji je službeno odobren 10. februara ove godine", rekao je ambasador.
Kako objašnjava, projekti za Oružane snage BiH bit će izuzetno vrijedni.
"Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH nažalost nalaze se u veoma nezavidnoj finansijskoj situaciji. Paket pomoći obuhvata devet projekata za odbrambeni sistem i tri projekta za sigurnosni sistem BiH. Radi se o vrijednim projektima koji će značajno doprinijeti jačanju kapaciteta odbrambenog sektora, te će se njihovom implementacijom jos više unaprijediti saradnja BiH i NATO-a. Govorimo o infrastrukturnoj pomoći, nabavci opreme, obuci za vojno osoblje, jačanju CBRN sposobnosti, borbe protiv terorizma itd", ističe u razgovoru.
Odlazak mladih kao velika šteta za državu
Pri kraju intervjua, neminovno je bilo osvrnuti se i na situaciju na Zapadnom Balkanu, a naročito odnose između Srbije i Kosova koji na neki način utječu na cijelu regiju, a naročito BiH.
"Geopolitička i sigurnosna situacija značajno se promijenila u Evropi od februara prošle godine. Osim brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, svjedočimo i sigurnosnim problemima na Kosovu. Ne smatram da se samo regija nalazi u opasnom periodu, već i cijeli kontinent. Sada je važnije nego ikada da mi Evropljani pokažemo jedinstvo i snagu. Što se tiče BiH, sasvim sam siguran da neće doći do sigurnosnog vakuuma, situacija je stabilna, a i postoje relevantni mehanizmi koji bi to spriječili", kazao je Reinertsen.
Na kraju, s obzirom na to da ambasador na društvenim mrežama često objavljuje fotografije na kojima se može vidjeti kako je oduševljen prirodnim ljepotama BiH, Reinertsen se osvrnuo i na to šta ga iznova oduševljava u BiH i koliko ga je boravak u našoj državi promijenio.
"Mojoj supruzi Gry i meni Sarajevo dom je posljednje tri godine. Svaki dan razgovaram sa građankama i građanima BiH, razgovaram sa mojim kolegama u ambasadi koje smatram i prijateljima. Na taj način najbolje mogu upoznati vašu državu u kojoj imam privilegiju da trenutno živim. Nevjerovatan je prirodni potencijal koji imate. Supruga i ja se trudimo da što više planinarimo. Odmah po dolasku osvojili smo Maglić, a nastavili smo sa malo manje ambicioznim vrhovima. Zimi se bavimo nordijskim skijanjem na jahorinskim Dvorištima i Igmanu. Nedavno sam sa kolegama iz ambasade boravio u Hutovom blatu, radujem se da ponovo odem sa svojim sinom koji mi dolazi u posjetu za par sedmica", poručio je ambasador.
Posebno se osvrnuo i na život u mahali, tačnije Bistriku koji mu je dom tokom boravka u glavnom gradu BiH.
"Boravak u BiH me učinio bogatijim za mnoga prijateljstva, naučio me ljepoti života u našoj 'mahali' Bistriku koja podrazumijeva bliskost sa komšijama koja je nama u Norveškoj strana. Iznova me oduševljava vaša hrana, miris i ukus domaćeg povrća, hercegovačko vino, travnički i livanjski sir, ljepota vaše prirode od koje će mi biti teško odvići se. Smatram da je velika šteta što se mnogi mladi odlučuju na život van granica BiH, te se nadam da će se usvojiti politike koje će zaustaviti taj proces", zaključio je u intervjuu za Klix.ba ambasador Norveške u BiH Olav Reinertsen.
Otvorena sezona kupanja u Neumu, pogledajte kako jedini naš grad na moru izgleda za prvi maj
Odgoj Turčinu ne dozvoljava da Modrića zove imenom: "Roditelji me nisu tako učili"
