Ambasador Adrian Farrell: Želim da BiH vidi Irsku kao saveznika; Irci se ne ustručavaju glasno iznijeti stav u svijetu

Ambasador Farrell je naglasio kako mu je velika čast što je upravo on prvi rezidentni ambasador Irske u BiH.

"Istovremeno otvaramo ambasadu i u Srbiji tj. Beogradu i ovo je zapravo potez Irske prema Zapadnom Balkanu. Pokazujemo našu posvećenost tome da ova regija ide naprijed. Ministarstvo vanjskih poslova BiH i ministar vanjskih poslova su nam zaista mnogo pomogli i učinili naš život ovdje lakšim i zaista smo oduševljeni", rekao je ambasador Farrell na početku razgovora za Klix.ba.

Govoreći o dosadašnjem iskustvu boravka ovdje, Farrell se osvrnuo na to šta je otkrio o BiH, a da nije mogao najbolje uočiti dok je boravio u inostranstvu.

"Ovo je kompleksna zemlja kada se govori o političkoj i administrativnoj strukturi. Ipak, diplomatama je posao da se prilagođavaju sistemu kakav postoji. Dolazim iz države koja je jako centralizovana. Vjerovatno najbolje rješenje za obje naše države je nešto u sredini. BiH je kao i Irska mala država, ali jako kulturološki bogata. Što sam išao dublje u istraživanje, bio sam sve više pozitivno iznenađen. Počeo sam čitati Aleksandra Hemona, slušao sam audioknjigu i shvatio sam kako je i muzika u toj knjizi odlična. Onda sam otkrio i Damira Imamovića. Imao sam čast i da upoznam neke od tih fenomenalnih umjetnika. Sada sam posvećen istraživanju vizuelne umjetnosti. Posjećujem galerije i trudim se zaista upoznati i tu vrstu umjetnika", naglasio je.

U dosadašnjoj karijeri obavljao je niz diplomatskih poslova u Turskoj, SAD-u, Njemačkoj i Sloveniji, a u razgovoru ističe kako mu sve to pomaže da shvati bolje i BiH.

"Moj posao u Turskoj je bio prvi u Ministarstvu vanjskih poslova i fokusiran sam bio na administraciju i konzularne poslove. U Njemačkoj sam bio zadužen za poslove s medijima, što je bilo jako izazovno na kraju s obzirom na finansijsku krizu koja je pogodila Irsku. U SAD-u je bilo potpuno drugačije. Tamo je fokus rada bio na promociji trgovine i povezivanju s dijasporom. Slovenija je bila mješavina svega. Sve mi to pomaže i ovdje i kao diplomate svaki dan učimo", ističe Farrell.

Irsko iskustvo i njegova primjena u BiH

Kada se govori o Irskoj, često se spominje ekonomska transformacija kroz koju je prošla. Tim povodom, Farrell je govorio i o tome šta bi BiH mogla naučiti od Irske te se posebno osvrnuo na evropski put naše države.

"Ako govorimo općenito, naše države su različite. Geografski smo na različitim dijelovima Evrope, jezički se razlikujemo također, ali imamo i dosta sličnosti. Nekada je zaista zapanjujuće vidjeti sličnosti između stanovnika Irske i BiH. Iz naše perspektive gledano, nikada neću otići na sastanak s bh. zvaničnicima i govoriti šta trebaju raditi, ali ću uvijek naglasiti kako BiH može naučiti iz našeg iskustva šta smo radili dobro pa i šta smo radili loše. Kada se Irska pridružila Evropskoj ekonomskoj zajednici 1973. godine, bila je među najsiromašnijim zemljama. Prošli smo kroz taj sistem i sada smo među državama EU koje po stanovniku najviše neto uplaćuju u budžet EU", naveo je.

Ističe i kako su se u Irskoj dugo vremena okretali prema sebi pa su počeli gledati prema vani, posebno u ekonomskom smislu te su odbacili protekcionizam.

"To je bio dugotrajan proces. Zaista smo se fokusirali na rješavanje problema poput korupcije i pitanja vladavine prava, kao i na unapređenje tih oblasti. Možda je jedna od najvećih promjena bila to što smo zapravo udvostručili napore i ponovo stavili veći fokus na obrazovanje. Irska ima malo prirodnih resursa, tako da su njen jedini, odnosno ključni prirodni resurs ljudi. Zato smo se ponovo snažno usmjerili na obrazovanje i nastojali da naš obrazovni sistem učinimo jednim od najboljih na svijetu. To se, zajedno s članstvom u EU, pokazalo kao uspješno ulaganje", pojašnjava.

Uzevši u obzir činjenicu da Irska do kraja godine predsjedava i Vijećem EU, Farrell se prisjetio 2004. godine kada je Irska kao predsjedavajuća svjedočila najvećem proširenju Unije od čak 10 zemalja.

"Nadam se da ćemo tako nešto vidjeti i u budućnosti, naročito i u pogledu Bosne i Hercegovine. Postoji određeni osjećaj frustracije i ogorčenosti, ali zašto bi države poput Irske ili Danske otvarale ambasade ovdje da vas EU ne želi? Znam da postoji frustracija, ali frustrirani smo i mi. Ljudi žele u EU i političari to moraju isporučiti. Znamo da je složen proces, ali i mi smo prošli kroz to. Kompromisi se moraju postići i ljudi moraju pričati jedni s drugima. Tako demokratija funkcioniše", ističe.

Poručio je i kako pamti Irsku iz 1980-ih godina i zna koliko su evropski fondovi tada bili važni za zemlju, naročito u kontekstu izgradnje željeznica, puteva i aerodroma.

"Zaista ne mogu razumjeti zašto BiH ne može postići politički dogovor o Reformskoj agendi kako bi otključala sredstva iz Plana rasta. Sve druge zemlje Zapadnog Balkana dobijaju taj novac. Ključna poruka je ta da ljudi žele Bosnu i Hercegovinu u EU i moramo raditi zajedno da to ostvarimo. Reforme se moraju napraviti kako bi BiH bila konkurentna unutar EU", jasan je Farrell.

"Mladi ljudi u BiH imaju talenat i potencijal"

U nastavku razgovora, ambasador Farrell se osvrnuo na ekonomsku saradnju BiH i Irske te je posebnu pažnju posvetio i tome šta bi BiH mogla konkretno učiniti kako bi postala privlačnija irskim kompanijama i investitorima.

"Irska aviokompanija Ryanair je ovdje već napravila veliki proboj, ali postoji dosta prostora za rast. Turizam to omogućava i ova zemlja zaista može ponuditi mnogo. Još uvijek mnogo Iraca ne dolazi u BiH tako da je tu potencijal veliki. Nemamo direktnu avioliniju iz Sarajeva za Irsku, ali mislim da na tome možemo raditi. Voljeli bismo vidjeti više turista u oba smjera. Iz perspektive privlačenja stranih direktnih investicija, zaista smo se fokusirali na vladavinu prava i na uvođenje reda u sistem. Kompanije koje žele ulagati, njima je potrebna sigurnost, pravna sigurnost, kako bi znale da, ukoliko dođe do nekog problema, imaju na raspolaganju efikasan sudski sistem", pojašnjava.

Birokratija, u tom kontekstu, mora biti svedena na minimum.

"Neki sistemi u Irskoj bili su komplikovani, i to ne samo za strane investitore već i za nas, građane. Trebalo ih je pojednostaviti u najvećoj mogućoj mjeri. Osim toga, tu je bilo i obrazovanje. To sam već nekoliko puta spomenuo. Mislim da je upravo kombinacija svih ovih faktora pomogla Irskoj. Treba imati na umu da su ovo samo neki od faktora i da je svaka zemlja drugačija", navodi Farrell.

Govoreći o obrazovanju, ambasador je naglasio kako je imao priliku nedavno razgovarati i s učenicima Treće gimnazije u Sarajevu i da je bio oduševljen njihovim znanjem engleskog jezika, ali i inteligentnim i promišljenim pitanjima.

"Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini očigledno imaju talenat i potencijal", ističe ambasador.

Dijaspora ključna za BiH, ali i Irsku

U kontekstu ekonomske saradnje, Farrell je posebno naglasio i činjenicu da Irska, kao i BiH, ima veliku dijasporu i da taj "bazen" treba iskoristiti na pravi način.

"Mi podstičemo našu dijasporu da nam pomogne gdje god i kako god može. Mnogi irski Amerikanci emigrirali su još u 19. stoljeću. Zato je povezivanje s njima i korištenje tog potencijala važno. To je bio dio mog posla u Teksasu, gdje sam radio kao konzul. Nisam se bavio samo promocijom irskih investicija u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Irska danas jedan od većih investitora, već sam nastojao podsticati i ulaganja teksaških kompanija, kao i kompanija iz Colorada i drugih dijelova SAD-a, u Irsku. Kada je neko iz naše dijaspore npr. izvršni direktor neke kompanije, to donekle olakšava stvari. Mislim da i BiH ima takve mogućnosti zahvaljujući svojoj ogromnoj dijaspori", potcrtava.

Objasnio je i način kako se odnosi s dijasporom održavaju kroz irsku vladu, tačnije kroz funkciju zamjenika ministra vanjskih poslova koji je zadužen za program Irish Aid i saradnju s dijasporom.

"On održava kontakte s tim zajednicama kako bi saznao šta im je potrebno, ali i kako bi se, iz ekonomske perspektive, ispitalo postoji li mogućnost da ponovo ulažu u Irsku", rekao je.

Bosanskohercegovačka dijaspora prisutna je upravo i u Irskoj, a ambasador Farrell je s velikom pažnjom govorio o njihovim postignućima.

"Prvi val migracije iz BiH u Irsku činili su ljudi koji su izbjegli tokom rata ili neposredno nakon njegovog završetka. Jedan od najboljih dijelova mog posla jeste to što volim stalno upoznavati ljude, družiti se s njima i razgovarati. Zato mi je jedan od najzanimljivijih aspekata posla bio upravo kontakt s bh. dijasporom u Irskoj. Oni su se izuzetno dobro integrisali u irsko društvo. Veoma su uspješni u irskom društvu", pojasnio je.

Istakao je primjer videorazgovora koji je nedavno vodio s bosansko-irskim akademicima s Tehnološkog univerziteta u Dublinu, koji su uspjeli osigurati značajna sredstva iz programa Erasmus za razvoj projekta između Tehnološkog univerziteta u Dublinu i Univerziteta u Sarajevu.

"Razgovarao sam s irskim studentima o mogućnosti njihovog dolaska u Bosnu i Hercegovinu", naveo je.

Govoreći o bosanskohercegovačkoj dijaspori, Farrell naglašava kako je riječ o jako vrijednim ljudima.

"Mislim da bi svako mogao biti ponosan na ono što su postigli u irskom društvu. Dostigli su visoke pozicije. Čak i na komemoracijama posvećenim Srebrenici koje se održavaju u Irskoj, Bosanci su uspjeli okupiti visoke političke zvaničnike. Ove godine je bio prisutan i naš ministar finansija. Mogao bih govoriti unedogled o svemu što su postigli. Među njima ima naučnika, akademika, državnih službenika pa čak i nekih mojih kolega u Ministarstvu vanjskih poslova koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, odnosno pripadaju prvoj generaciji doseljenika. Napravili su ogroman iskorak", naveo je.

Osvrnuo se i na primjere iz drugog smjera i Irce koji su se oženili Bosankama ili su se udali za Bosance. Napomenuo je i kako poznate ličnosti poput članova grupe U2 imaju status počasnih građana Sarajeva.

"Danas je moj rodni grad Dublin raznolik, a oko 20 posto njegovog stanovništva čine stranci. Mislim da su Bosanci mnogo doprinijeli tome. Znam da im to nije nužno bila namjera, ali vjerujem da su bili jedna od prvih grupa koja je pokazala koliko uspješno ljudi mogu obogatiti jedno društvo i doprinijeti njegovom razvoju. To je bilo važno. Da ukratko kažem nešto i o novijim dolascima. Prva generacija o kojoj govorimo uglavnom je stigla tokom devedesetih godina, ali bilo je i novijih dolazaka. Drago nam je što su ti ljudi ovdje i što su dobrodošli, jer doprinose irskoj ekonomiji i našem društvu. Zaista nam je drago što su tu", poručio je ambasador.

Ističe i to kako je bio među onima koji su nakon fakulteta napustili svoju zemlju iz ekonomskih razloga te da razumije zašto to ljudi rade širom svijeta.

"Mislim da je uvijek najbolje kada ljudi imaju mogućnost izbora. Nadam se da su u Irsku otišli zato što su željeli steći nova iskustva, kao što sam i ja učinio odmah nakon završetka fakulteta, a ne da su bili prisiljeni napustiti svoju zemlju. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je generacijama gubila veliki broj mladih ljudi zbog iseljavanja, smatram da je važno omogućiti mladima da ostanu u svojoj zemlji", naglašava Farrell.

Podrška Palestini i snažno zalaganje za pravdu

Na međunarodnom planu, Irska spada među države koje otvoreno govore o međunarodnim problemima i ukazuju na ratne zločine u Gazi i Palestini općenito, ali i kršenja ljudskih prava u drugim državama.

Farrell je pojasnio i koliko je ovo pitanje važno za Irsku posebno u smislu zauzimanja jasnog stava kada smatra da su u pitanju temeljna načela, čak i onda kada bi to moglo biti politički neugodno.

"Irci su veoma otvoreni i glasni kada je riječ o izražavanju svojih stavova. Imamo snažno civilno društvo i aktivan nevladin sektor. Irci se ne ustručavaju jasno iznijeti svoje mišljenje pa ni direktno uputiti kritike vlastima. Mislim da Irci, iz mnogo razloga, uključujući i historijske, najveći značaj pridaju ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu. I sami smo pravili greške u ovoj oblasti, posebno unutar vlastite zemlje, zbog čega nam je važno da se ljudski život poštuje. Ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i, šire gledano, humanitarna pitanja za nas su od izuzetnog značaja. Kada vidimo da se ta prava ne poštuju ili da su ugrožena u drugim dijelovima svijeta, to izaziva veliku zabrinutost među irskim građanima", naglašava.

Osvrnuo se i na izjave irskog premijera o Gazi u Ujedinjenim nacijama.

"Razgovarali smo o situaciji u Gazi. Međutim, prije nego što je o tome govorio, naš premijer je prvo spomenuo Afganistan i napade na prava žena. Ranije sam vam rekao koliko je obrazovanje važno za nas. Vjerujemo da svako treba imati jednake mogućnosti i poštenu priliku za uspjeh. Situacija žena u Afganistanu je, naravno, užasavajuća. Ali ono što nas posebno pogađa jeste činjenica da se afganistanskim ženama i djevojčicama uskraćuje pravo na obrazovanje. Ne mogu ni zamisliti kroz kakvu patnju one prolaze. Dakle, premijer je prvo govorio o Afganistanu, zatim o pravima LGBT osoba, potom o Ukrajini i strašnoj patnji kroz koju prolazi ukrajinski narod. Nakon toga govorio je o Gazi, ali je spomenuo i Iran", pojasnio je.

Također, citirao je i neke od izjava irskog premijera.

"Ono što želim reći jeste da se kao država snažno zalažemo za ljudska prava, ali i za rješavanje humanitarnih pitanja. Premijer je također rekao, a ja sam neke od tih izjava upravo odštampao: 'da smo mi, odnosno međunarodna zajednica u cjelini, iznevjerili Palestinu'. 'Situacija u Gazi i dalje predstavlja uvredu za sve ljude koji drže do pristojnosti i humanosti'. 'Humanitarna pomoć, hrana i sklonište moraju biti dostupni onima kojima su potrebni'. Civili ne bi smjeli biti žrtve rata. Civili nikada ne bi smjeli stradati u ratovima. Nažalost, i vaša zemlja je na užasan način iskusila takvu patnju. Mislim da upravo odatle proizlazi naš stav i naše razumijevanje ovih pitanja", jasan je Farrell.

Posebno je ponosan na članstvo Irske u Vijeću za ljudska prava UN-a.

"Prije samo nekoliko dana Irska je izabrana u Vijeće za ljudska prava UN-a. Dobili smo 165 glasova od ukupno 166 zemalja koje su glasale. Želim pokazati odakle dolazimo i koliko smo dosljedno i čvrsto posvećeni ljudskim pravima. Fokusirat ćemo se na slobodu medija, snažno civilno društvo, ravnopravnost i prava LGBT osoba, ali i na prava osoba s invaliditetom u kontekstu sukoba i pravo na hranu. Zašto bismo uopće morali razgovarati o tome da ljudi imaju pravo na hranu u 2026. godini? To je potpuno nevjerovatno", kazao je Farrell.

Gdje god se dešava nepravda, Irci osjećaju zabrinutost.

"Trebam spomenuti da je premijer govorio i o Sudanu i tamošnjoj situaciji. Gdje god se dešavaju ovakve stvari, kao država osjećamo izuzetno veliku zabrinutost. To nas duboko pogađa. Nadamo se da, kao mala zemlja, možemo dati svoj doprinos. Zato smo posvećeni sistemu UN-a. Smatram da je multilateralni sistem međunarodnih odnosa posebno važan za manje zemlje poput naše, jer on štiti sve države i omogućava im da budu zaštićene zajedničkim pravilima i principima. Zbog toga je važno da taj sistem poštujemo i da ga čuvamo. Upravo odatle proizlazi naš pristup vanjskoj politici", pojasnio je.

"Bosna i Hercegovina je prelijepa zemlja"

Pri kraju intervjua, ambasador Farrell ponovo se osvrnuo na BiH i na to koliko mu kultura pomaže da bolje razumije državu. U razgovoru smo se tim povodom dotakli i Sarajevo Film Festivala te filma "The Balkan Cowboy" rediteljice Dragane Jurišić koja već decenijama živi u Irskoj, a u čijoj su produkciji učestvovale i Zlata Filipović te Anna Rodgers.

Koliko je naučio o BiH, toliko je iz ovog filma indirektno naučio i o Irskoj.

"Film je nevjerovatan i mislim da bi ga svi trebali pogledati. Mislim da sam iz ovoga naučio nešto o vlastitoj zemlji. Da nisam pogledao taj film i da ste me danas pitali postoji li problem s krajnjom desnicom u Irskoj, vjerovatno bih rekao da ne postoji. Već u prvih pet minuta pokazao mi je zašto se ona plaši, kao građanka naše zemlje, i zašto bismo se svi trebali zabrinuti", rekao je.

Premijera na SFF-u

Jeste li znali da je u BiH živio kauboj? Dragana Jurišić snimila film o njemu: Potraga za njim je bila moja misija

Ističe i kako je i nekoliko mjeseci nakon gledanja filma i dalje pod utiskom.

"Riječ je o veoma tužnoj priči. Ona je i složena jer, s jedne strane, imamo ratna dešavanja, a s druge strane i porodicu Harryja Jacksona, njegovu suprugu i djecu. To je također bilo komplikovano. Zaista je riječ o složenom filmu. I dalje često razmišljam o njemu, iako je od projekcije prošlo otprilike dva mjeseca", pojasnio je.

Budući da je riječ o irskom filmu, odnosno produkciji povezanoj s irskim javnim emiterom RTÉ-om, očekuje da će u nekom trenutku uskoro biti prikazan i na irskoj televiziji.

"Zlata je rekla da će se uskoro vratiti, tako da ćemo vjerovatno nastaviti saradnju. Već smo planirali određene aktivnosti s ovdašnjom filmskom školom, a Zlata će također učestvovati u tim aktivnostima. Mislim da planiraju prikazati još neke dokumentarne filmove, od kojih se mnogi ne bave Bosnom i Hercegovinom, već drugim temama, poput prirode i sličnih oblasti", navodi Farrell.

S obzirom na to da je prvi rezidentni ambasador u BiH, Farrell se osvrnuo i na to koliko je imao vremena da upozna Bosnu i Hercegovinu.

"Uspio sam obići veliki dio zemlje, ali postoji i mnogo toga što još nisam vidio, tako da se tome radujem. Vidio sam većinu većih gradova, uključujući Bihać, Unu i okolinu, ali postoje i drugi dijelovi juga zemlje koje nisam istražio. Nadam se da ću uskoro imati više vremena za to, posebno sada kada je ambasada gotovo završena. Jedva čekam!", rekao je.

Dotakao se i svog prijateljstva s ambasadorom Danske u BiH Åge Sandal Møllerom koji je također nedavno govorio za Klix.ba.

"On je moj 'prijatelj za trčanje' i zajedno treniramo za polumaratone. Mnogo je brži od mene, ali je i mlađi, tako da imam i taj izgovor. Često zajedno putujemo na taj način. Za mene nema ništa ljepše nego da, bilo u urbanim ili ruralnim područjima, odem u neki novi dio zemlje, prošetam ili potrčim okolo, razgledam zgrade, njihovu arhitekturu, detalje i stare natpise koji se mogu vidjeti posvuda", opisuje ambasador.

Ono što ga posebno oduševljava u BiH jesu ljudi, a ljudsku toplinu i gostoprimstvo prepoznaje na svakom uglu.

"Bosanci su mi veoma zanimljivi i često me nasmiju svojom direktnošću. Zaista su otvoreni i neposredni. U tom smislu, rekao bih da smo prilično slični. Postoji jedna razlika, mi Irci smo mnogo manje direktni od Bosanaca. U mnogo drugih stvari smo slični. Po karakteru smo veoma strastveni, otvoreno izražavamo svoje stavove i ne ustručavamo se reći šta mislimo", pojašnjava.

Podijelio je i primjer iz blizine Jablanice, gdje je njegov tim zateklo olujno nevrijeme, a jedna mještanka im je ponudila pomoć i hranu.

"Gdje god da sam bio, nailazio sam na takve ljude. U engleskom jeziku postoji izraz koji kaže da bi vam neko dao i košulju sa svojih leđa. Upravo tako doživljavam Bosance. Volio bih da imam još vremena za istraživanje zemlje. Nadam se da ću ovdje ostati još dvije godine, a možda i malo duže, vidjet ćemo", pojasnio je.

U zaključku razgovora, ambasador Adrian Farrell je rekao kako će Ambasada Irske u BiH raditi na nekoliko stvari, a prvenstveno na jačanju turizma.

"Želim podsticati kontakte između naših građana kroz turizam, tako što će irski turisti dolaziti u BiH i obrnuto. Već postoji dobra saradnja između pojedinih fakulteta i univerziteta, uključujući saradnju u oblastima ekonomije i elektrotehnike. Postoje i značajne irske investicije u Bosni i Hercegovini. Naprimjer, kompanija koja se bavi proizvodnjom SIM kartica u Gračanici i istraživanjem u toj oblasti predstavlja jedan od primjera irskog ulaganja u vašu zemlju", objasnio je.

Uz podršku putu BiH ka EU, ambasador Farrell ističe i kako želi dodatno raditi na tome da Irsku predstavi stanovnicima Bosne i Hercegovine.

"Želio bih da se Irska prepoznaje kao zemlja koja je mnogo više od tehnološkog centra, iako smo zaista veliki tehnološki centar. Imamo razvijenu farmaceutsku industriju, proizvodimo medicinske uređaje i imamo naprednu ekonomiju. Volio bih da nas ljudi prvenstveno prepoznaju kao zemlju koja se istinski zalaže za ljudska prava, pravičnost, pravdu i jednakost za sve ljude. Važne su nam i slobode: sloboda vjeroispovijesti, sloboda izražavanja, sloboda medija i sve druge slobode koje čine temelj otvorenog i demokratskog društva", rekao je.

Što se tiče odnosa BiH i Irske, smatra da se oni moraju shvatiti kao savezništvo.

"Irska je bila među prvim zemljama koje su priznale BiH, a našu ambasadu otvaramo tek sada. Mi smo dvije zemlje koje imaju mnogo toga zajedničkog i postoji mnogo oblasti u kojima bismo mogli sarađivati. Želim da BiH Irsku vidi kao prijatelja, saveznika i partnera. Ne želim da nas doživljavate kao neku daleku zemlju negdje usred okeana. Naprotiv, želim da nastojimo približiti naše narode, interese i vrijednosti. Na taj način možemo bolje sarađivati, pomagati jedni drugima i zajedno doprinositi općem dobru", zaključio je u intervjuu za Klix.ba ambasador Irske u BiH Adrian Farrell.