Aktuelni saziv Parlamenta BiH najneefikasniji u posljednjih 16 godina
"Državni nivo vlasti je u prvoj polovini svog mandata bio najkonstruktivniji dio vlasti u BiH koji je, koncentrisan na stvari od zajedničkog interesa, izbjegavao (doduše, ne uvijek uspješno) učestvovanje u besmislenim sukobima i dizanju tenzija i uspio da uradi nekoliko konkretnih značajnih stvari za građane ove zemlje. U nastavku je, međutim, došlo do zastoja gotovo svih pozitivnih trendova. Odnosi su poremećeni i u Predsjedništvu zemlje i u državnom parlamentu pa i u Vijeću ministara. A vladajuća koalicija je, praktično, prestala da postoji", piše u izvještaju.
CCI navodi daje vlast na državnom nivou u prve dvije godine mandata pokazala da se drugačijim odnosom može doći do rezultata od kojih korist mogu imati svi građani i dijelovi BiH.
"Najznačajniji problem koji je VM BiH imalo u toku rada u ovom mandatu i najveći pad u odnosu na prethodni mandat, tiče se relizacije zakona. Za skoro pune 4 godine utvrđeno je svega 77 različitih zakona, što je za čak 27 posto manje od rezultata u prethodnom mandatu koji je također bio opterećen ozbiljnim političkim krizama i nestabilnim odnosima koalicionih partnera. Pri tome tek 20, od 77 utvrđenih, su novi, tzv. temeljni zakoni. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata", navodi CCI.
Ipak, niska realizacija zakona donekle je kompenzirana značajnim rastom utvrđenih strategija. U aktuelnom mandatu utvrđeno je 25 različitih strategija, što je za 10 više nego u prethodnom.
"Upornim radom i kompromisima (uz principijelnost EU), slomljen je dugogodišnji iracionalni otpor iz RS-a koji je, u godinama iza nas, građane ove zemlje koštao stotine miliona eura bespovratne pomoći iz pretpristupnih fondova Evropske unije", piše u izvještaju.
CCI je podsjetio da je BiH u julu 2017. godine bila akter međunarodnog skandala s obzirom na to da jedina u Trstu nije potpisala Ugovor o pristupanju transportnoj zajednici.
"Nakon što je Vijeće ministara u septembru 2017. utvrdilo prijedlog ugovora, a Predsjedništvo BiH isti odobrilo, ugovor je, ipak, potpisan u drugoj polovini septembra, čime je ispunjen preduslov za korištenje već odobrenih, značajnih sredstava za nekoliko važnih infrastrukturnih projekata", piše u izvještaju.
Od 77 zakona utvrđenih na Vijeću ministara u aktuelnom mandatu, u Parlamentu BiH je usvojeno manje od polovine – svega 35. Čak 22 su odbijena, obustavljena im je procedura, povučena ili vraćena na doradu, dok 17 zakona utvrđenih na VM, u aktuelnom mandatu, nije razmatrano u Parlamentu (do 30. juna 2018.).
"VM BiH je tokom mandata uporno kasnilo pri izvršenju zakonskih i poslovničkih obaveza u vezi s donošenjem oba ključna akta za svoj rad. Nijedan godišnji program rada Vijeća ministara nije, u ovom mandatu, utvrđen prije početka godine na koju se odnosi. A nacrt budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH ni za jednu godinu ovog mandata nije utvrđen do 15. oktobra, čime je onemogućavano i da Predsjedništvo BiH pravovremeno ispuni svoj dio obaveza u vezi s budžetom", navode iz CCI-a.
CCI je kritikovao i sporost BiH prilikom odgovaranja na Upitnik Evropske komisije navodeći kako je ono za šta je Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori trebalo 4 mjeseca, Hrvatskoj 3, Srbiji 2, BiH uspjelo tek nakon 15 mjeseci.
"Politički sukobi unutar i između stranaka vladajuće koalicije najteže posljedice ostavili su na rezultate rada PSBiH. Aktuelni saziv PSBiH najneefikasniji je od četiri posljednja po realizaciji zakona, 59 usvojenih zakona u aktuelnom mandatu, naime, čak je 4 puta manje od realizovanog u mandatu 2002.-2006. recimo, u kojem su zakoni, doduše, usvajani i uz pomoć OHR- a. Ali je i za 30 posto manje nego u prethodnom mandatu koji je obilovao političkim problemima, kao i ovaj", piše u izvještaju.
Kompletan izvještaj CCI-a pročitajte ovdje.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
