{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ajzenhamer: Erdogan je Sarajevo iskoristio kao prozor u EU pozivajući Turke pod jedan bajrak

23.5.2018. u 11:59
3
167
Ajzenhamer: Erdogan je Sarajevo iskoristio kao prozor u EU pozivajući Turke pod jedan bajrak
3
Ajzenhamer: Erdogan je Sarajevo iskoristio kao prozor u EU pozivajući Turke pod jedan bajrak
Vladimir Ajzehamer
Profesor na Fakultetu bezbjednosti Univerziteta u Beogradu Vladimir Ajzenhamer nedavno je doktorirao tezom o odnosima Turske i Sjedinjenih Američkih Država od 2002. do 2012. godine. Kao vanjskopolitički analitičar u intervjuu za Klix.ba Ajzenhamer komentariše sjecište utjecaja Turske i Rusije na Balkanu, pozicije BiH, odnos Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdogana te Milorada Dodika i Vladimira Putina.
Ankete najjačih ispitivačkih agencija u Turskoj pokazuju da je popularnost AKP-a u padu, naročito nakon osnivanja nove stranke Iyi Parti (Dobra stranka). Koliko ovaj Erdoganov miting u Sarajevu može utjecati na rast popularnosti AKP-a? Da li će Erdogan uopće imati koristi od mitinga u Sarajevu glede nadolazećih izbora?

Nema sumnje da je odluka o raspisivanju vanrednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora posljedica bojazni aktuelnih turskih vlasti od rasipanja glasova birača nekada lojalnih AKP-u. Iako u čvrstom savezu s nacionalističkim MHP-om, na čijoj podršci temelji planove o predstojećoj izbornoj pobjedi, Erdogan je svjestan da osnivanje još jedne nacionalističke partije - Iyi partije može odvući glasove ne samo nacionalistički opredijeljenih birača, već i jednog dijela sopstvenog biračkog tijela.

Stoga miting u Sarajevu ima nemalu težinu. Ovaj događaj treba posmatrati prevashodno kao vještu strategiju za pridobijanje glasova turske dijaspore. Odlukom da AKP-u uskrate pravo da na njihovoj teritoriji drži svoje predizborne mitinge, zapadnoevropske države postigle su efekt suprotan željenom. Umjesto da tursku dijasporu odvoji od Erdogana, Evropa ju je gurnula pravo u njegov zagrljaj. Erdogan je u Sarajevu raširenih ruku dočekao hiljade "evropskih Turaka", autobusima pristiglim iz Njemačke, Austrije i Holandije. Spektakularnim mitingom u Zetri turski predsjednik našao je način kako da dopre do svojih "evropskih" birača. Vodeći se principom "Ako ti Evropa zatvori vrata, ti onda uđi kroz prozor", Erdogan je u nedjelju iskoristio Sarajevo kao svoj prozor u EU i kroz taj prozor poslao je glasnu poruku nacionalnog jedinstva. Pozivajući sve "evropske Turke" pod jedan bajrak - onaj AKP-ov, turski predsjednik je lukavo odigrao na kartu kritike uskraćenih političkih prava Turaka širom Evrope. Ispod slike Kemala Ataturka, oca nacije i predvodnika slavnog otpora zapadnim zavojevačima, Erdogan je u Zetri nastupio s pozicije vođe čija politika nadilazi dnevnopolitičke podjele i čija briga o interesu svih Turaka, ma gdje se oni nalazili, prevazilazi ideološke i stranačke podjele. Velike su šanse da će mu ovakva populistička taktika, uz svestranu pomoć evropske rigidnosti, na predstojećim izborima donijeti uvjerljivu većinu glasova dijaspore.

Valentina Matvijenko, predsjednica Gornjeg doma ruskog parlamenta je u Parlamentu BiH nedavno održala kontroverzan govor. Sada se Erdogan preko Sarajeva "obračunao" s Evropljanima. Da li Erdoganov miting može pojačati destabilizatorske akcije Banje Luke i uvesti u novu eru gdje će BiH postati novi poligon za geopolitička prepucavanja?

Izvjesno je da Erdoganov sarajevski miting nije naišao na odobravanje Banje Luke, kao što je jasno da na njega blagonaklono ne gledaju ni druga dva člana predsjedništva BiH. Ipak, Dodikova pomirljiva izjava o Erdoganu kao velikom državniku koji, uprkos tome što je veliki državnik, ne bi smio da se miješa u unutrašnje poslove BiH, jasno govorio o tome da je Banja Luka, makar privremeno, ublažila svoju retoriku prema Ankari. Razlog tome je, prije svega, aktuelno zbližavanje Beograda i Ankare, ali i činjenica da je na prostoru BiH trenutno došlo do poklapanja turskog i ruskog geopolitičkog interesa. Nedavni govor Valentine Matvijenko u parlamentu BiH, u kojem je predsjednica Gornjeg doma ruskog parlamenta pozvala na očuvanje suvereniteta BiH i ukidanje Ureda visokog predstavnika, može se tumačiti kao ruka saradnja koju je Moskva pružila Sarajevu s vrlo transparentnim "prikrivenim" namjerama. Ukoliko bošnjačke i hrvatske političke elite prihvate Putinovu pruženu ruku, što je malo izvjesno, njen stisak mogao bi povući Bosnu izvan euroatlantskog kruga, u kome se nalazi još od Dejtonskog soprazuma.

Sličan cilj želio bi da postigne i Recep Tayyip Erdogan svojim sarajevskim mitingom. Erdoganova vizija "evropskih Turaka" koji uzimaju dvojna državljanstva i aktivno participiraju u političkom životu Njemačke, Francuske, Austrije i drugih zapadnoevropskih država, usmjerena je također ka destabilizaciji Evropske unije
koju turski predsjednik sada pokušava kazniti zbog izrazito antiturske politike vođene u proteklih nekoliko godina. Stoga i Ankara i Moskva, svaka na svoj način, sada nastoje iskoristiti BiH za istovjetan geopolitički cilj - slabljenje EU i umanjenje utjecaja Brisela i Vašingtona na prostoru Balkana.

Koliko možemo govoriti o Turskoj kao bezuslovnom prijatelju BiH kada znamo da turska diplomatija uglavnom podržava IZ u Srbiji, u Beogradu, (odmetnutu IZ) gotovo još od 2008. godine?

Pitanje srpske islamske "šizme" nije valjan lakmus-papir kroz koji treba posmatrati odnos Turske prema regionu, a pogotovo ne prema BiH. Prije svega zato što je turski stav prema ovom problemu u velikoj mjeri bio determinisan ponašanjem nekadašnjeg prvog čovjeka IZ u Srbiji Muamera Zukorlića koji je, s vremena na vrijeme, umio da zauzme veoma oštar stav prema Ankari i samom Erdoganu. To je jedan od važnih razloga zašto je jača podrška Ankare IZ u Srbiji izostala. S druge strane, Ankara nikada nije prestala vršiti pritisak na Beograd, pa makar taj pritisak bio i latentan, da se ovo pitanje riješi. Ipak, predložena rješenja su uvijek, bez izuzetka, išla u pravcu ujedinjenja dvije IZ pod kapom Rijaseta u BiH, što za srpsku stranu nije bilo prihvatljivo…

Da li je Turska zauzela novi kurs na Balkanu nakon državnog udara, sličan onom koji slijedi Kremlj, a koji ide ka gradnji sebi svojstvene paradigme i perfidnom narušavanju euroatlantske paradigme na poluotoku?

Nakon neuspjelog puča Turska se suočila ne samo s nedostatkom empatije u redovima svojih euroatlantskih saveznika, već i s odsustvom zapadne podrške Erodganovoj borbi protiv Gulenista. To je za posljedicu imalo promjenu vanjskopolitičkih svjetonazora kod vlasti u Ankari, bitno različitih od onih kojima se, sada već davne 2002. godine, AKP rukovodio osvajajući vlast. Tada je euroatlantska paradigma bila jedan od temeljnih stubova AKP-ovog partijskog programa, a potom i glavna doktrinirana odrednica zvanične turske vanjske politike. Međutim, sada je turski evropski put krenuo drugim tokom, pretvorivši se u tursko "nadgornjavanje" s Evropom. Stoga je Ankara riješena da Balkan, kao najbliže EU zaleđe, pošto-poto uvrsti u svoju sferu utjecaja. Nedavno hapšenje i izručenje pripadnika Gulenovog pokreta na Kosovu najbolji su pokazatelj da je Turska na dobrom putu da svoje ambicije i ostvari. Pritisak za ovom vrstom "antiterorističkih" akcija, kako je kosovsko hapšenje okarakterisao sam Erdogan, Ankara vrši i na političare u BiH te će stoga odnos vlasti u Sarajevu prema ovom pitanju najbolje pokazati kome će se BiH u budućnosti prikloniti. Ukoliko BiH potpadne pod jači utjecaj Ankare, a Vučić i Erdogan nastave da intenziviraju srpsko-tursku ekonomsku saradnju, euroatlantska paradigma na Balkanu bit će ozbiljno ugrožena, a EU zvaničnicima neće preostati ništa drugo do da u panici uzvikuju "Hanibal ante portas!".

Koliko se generalno može govoriti o tome da je Balkan, a prije svega Zapadni Balkan i danas poligon za obračune velikih sila?

Riječ je o svojevrsnom usudu ovih prostora. Tako je bilo u doba Disraelija, tako je i danas u doba Putina, Trumpa i Erdogana. Geopolitičke igre velikih i regionalnih sila bile su i ostale determinante koje određuju gotovo sva druga politička dešavanja na (Zapadnom) Balkanu.

Kako ocjenjujete rusko prisustvo na Balkanu, a naročito utjecaj u BiH, preko Republike Srpske u posljednje dvije godine? Može li se uloga Milorada Dodika posmatrati u smislu ruskog igrača?

Šta je Moskva za Banju Luku, to je Ankara za Sarajevo. Milorad Dodik je ruski igrač u istoj mjeri u kojoj Bakir Izetbegović igra za turski tim. Oba političara svoje karijere zasnivaju i na političkoj podršci koja dolazi spolja. Do sada su interesi njihovih stranih "mentora" bili nepopravljivo zavađeni pa su i bošnjačko-srpske entitetske zavadice mogle nesmetano da tinjaju. Međutim, vremena se mijenjaju i nova savezništva kuju se kako na globalnom, tako i na regionalnom planu. Bit će interesantno posmatrati šta će se dešavati s balkanskim lokalnim animozitetima ukoliko aktuelno tursko-rusko zbližavanje potraje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li političari Krivični zakon FBiH mijenjaju da bi zaštitili svoje pozicije?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: