Međutim, kako je kazao, takva svjedočenja, sljedstveno dosadašnjim presudama i sudskoj praksi, u pravilu nemaju nikakav značaj za ICTY.
Referirajući se, konkretno, na dio Dodikovog iskaza u kojem je on za početak rata u BiH okrivio prvog predsjednika Predsjedništva RBiH i nekadašnjeg lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Aliju Izetbegovića, rekavši da je Izetbegović "vodio politiku opasnih namjera“, Ahmić je kazao da je ovakva vrsta svjedočenja kao i ranija česta imputiranja teze o stvaranju "tzv islamske države u BiH", već viđeni scenarij, te ponovio da to nema nikakvu dokaznu vrijednost pred ICTY-om.
"Milorad Dodik je svjedok Karadžića i naravno da je svjedočio u njegovu korist", kazao je Ahmić, navodeći da je Dodik u tom kontekstu pukušao demantirati tužbene navode kojima se bivši predsjednik RS-a tereti za udruženi zločinački poduhvat i druge teške zločine.
U vezi s tim, dodao je da je Haško tužiteljstvo ukazalo na Dodikovu nekonzistentnost u izjavama, predočavajući mu ranije iskaze u predmetu "Radoslav Brđanin" kada je detaljno opisivao ulogu SDS-a i rukovodstva ove stranke, te pozivajući se na izjavu aktuelnog predsjednika RS-a date Tužiteljstvu 2003. godine.
Kratku analizu Dodikovog svjedočenja, Ahmić zaključuje riječima da je namjera Tužiteljstva bila da opovrgne ono što je Dodik izjavio danas, pozivajući se na njegove ranije izjave, dok je odbrana insistirala na tvrdnji da je ondašnja skupština RS-a bila ključni faktor, odbijajući tezu da je Karadžić bio "gospodar života i smrti na području RS-a".
Na suđenju Karadžiću, koji se sam zastupa u ICTY-u, od početka dokaznog postupka odbrane, sredinom oktobra prošle godine, saslušano je 105 svjedoka.
Optužnica Radovana Karadžića tereti za genocid u Srebrenici, za progone nesrpskog stanovništva s velikih podučja BiH, za teror nad civilima u Sarajevu snajperskim djelovanjem i granatiranjem, i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
