Mehmed Agović
Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku odgodila je danas u Sarajevu razmatranje dopisa Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH u vezi sa slučajem nekadašnjeg direktora Radio-televizije BiH Mehmeda Agovića.
Nakon opsežne rasprave da li je komisija uopšte dužna da se bavi ovim dopisom, usvojen je zaključak kojim se Agoviću ostavlja rok od mjesec dana da se pismeno izjasni da li je pokrenuo sudski spor u vezi sa pitanjima koja se tretiraju u navedenom dokumentu, dok je od Helsinškog komiteta zatraženo da ispoštuje proceduru i dostavi kompletan izvještaj.
U toku rasprave, više članova Komisije postavilo je pitanje njene nadležnosti da se bavi ovim pitanjem, a predsjedavajuća Komisijom Aleksandra Pandurević podsjetila je da ovo tijelo Parlamentarne skupštine BiH nema nadležnost da se bavi ovim pitanjem ukoliko je pokrenut spor pred sudom.
"Ako je Agović pokrenuo spor, ne možemo razmatrati ovo pitanje", istala je Pandurevićeva.
Na pitanje da li je pokrenuo spor, Agović je rekao da ne može da odgovori dok ne pita svog advokata, ali je nakon sjednice Komisije, čijem je zasjedanju prisustvovao, novinarima rekao da će parnica "biti pokrenuta".
Agović je na sjednici iznio tvrdnje da je jedna od najtežih posljedica postupanja Upravnog odbora BHRT-a, koji ga je nakon više pokušaja smijenio sa mjesta generalnog direktora ove medijske kuće, destabilizacija rukovođenja.
"Destabilizacija traje četiri godine, tokom koje su četiri direktora smijenjena", rekao je Agović, tvrdeći da UO BHRT-a eklatantno krši ljudska prava generalnog direktora i njegovih saradnika kojima se ne dozvoljava da obavljaju svoje poslove.
U toku rasprave, više članova Komisije postavilo je pitanje njene nadležnosti da se bavi ovim pitanjem, a predsjedavajuća Komisijom Aleksandra Pandurević podsjetila je da ovo tijelo Parlamentarne skupštine BiH nema nadležnost da se bavi ovim pitanjem ukoliko je pokrenut spor pred sudom.
"Ako je Agović pokrenuo spor, ne možemo razmatrati ovo pitanje", istala je Pandurevićeva.
Na pitanje da li je pokrenuo spor, Agović je rekao da ne može da odgovori dok ne pita svog advokata, ali je nakon sjednice Komisije, čijem je zasjedanju prisustvovao, novinarima rekao da će parnica "biti pokrenuta".
Agović je na sjednici iznio tvrdnje da je jedna od najtežih posljedica postupanja Upravnog odbora BHRT-a, koji ga je nakon više pokušaja smijenio sa mjesta generalnog direktora ove medijske kuće, destabilizacija rukovođenja.
"Destabilizacija traje četiri godine, tokom koje su četiri direktora smijenjena", rekao je Agović, tvrdeći da UO BHRT-a eklatantno krši ljudska prava generalnog direktora i njegovih saradnika kojima se ne dozvoljava da obavljaju svoje poslove.
Predsjednik UO BHRT-a Ahmed Žilić potvrdio je da je UO smijenio Agovića sa mjesta generalnog direktora, navodeći da je to urađeno na osnovu ovlaštenja koja je UO u vezi sa imenovanjem i smjenom direktora prije više godina dobio od Parlamentarne skupštine BiH.
"I sve odluke Suda BiH u vezi sa Agovićevom smjenom su ispoštovane, ali Sud ne može uzeti pravo UO da imenuje i razrješava direktora BHRT-a. Mi to radimo", istakao je Žilić, ocijenivši da su u ovom slučaju "politikantske igre uzele maha".
Osvrćući se na Agovićevu tvrdnju da su ugrožena kolektivna ljudska prava rukovodstva, Žilić je rekao da se može raspravljati samo o ljudskim pravima onih koji su se identifikovali.
Predsjednik UO BHRT-a dodao je da je Helsinški komitet, kao udruženje građana, u ovom slučaju postupilo mimo pravila, neprofesionalno i pristrasno.
Član Komisije Slavko Jovičić podsjetio je da je prije više godina pozivao da se u BHRT-u proglasi stečaj, ne kako bi ovaj javni servis bio ukinut, već kako bi se gubici, viši od 20 miliona KM , sveli na nulu.
Sjednici je prisustvovala i Branka Inić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava.
Zbog neprisustva predlagača, poslanika Stranke za BiH Azre Hadžiahmetović i Beriza Belkića, Komisija je ponovo odgodila razmatranje Prijedloga zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti.
Možda vas zanima
