BiH
11

69 godina najveće biblioteke u BiH: Sud će odlučiti da li će se vratiti u Vijećnicu

Piše: I. P.
Ismet Ovčina (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Svečanom akademijom u sarajevskoj Vijećnici danas je obilježena 69. godišnjica postojanja Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH).

NUBBiH je jedna od sedam institucija kulture koje je osnovala država Bosna i Hercegovina, a čiji pravni status nažalost još uvijek nije riješen. I pored nezavidne situacije NUBBiH bez prekida radi već 69 godina i predstavlja centralnu bibliotekarsku ustanovu u našoj zemlji. Glavni zadatak NUBBiH je svojevrsno očuvanje države kroz očuvanje dokumentiranog naslijeđa zemlje.

Ukratko, ona čuva i njeguje vrijedno bogatstvo kulturne i duhovne ostavštine države BiH.

Brojnim predstavnicima vlasti različitih nivoa, obrazovnih i izdavačkih ustanova obratio se Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke.

"Uprkos apokaliptičnom stanju, ova biblioteka danas baštini najdragocjenije primjerke bosanskohercegovačkog blaga – rukopise, raritete, grafičke i kartografske zbirke... Uprkos stanju za vrijeme rata, tačnije razaranju 25. i 26. augusta 1992. godine, sačuvan je najznačajniji dio fonda koji svjedoči o prošlosti naroda Bosne i Hercegovine", rekao je između ostalog Ovčina, te naveo kako nije jasno da li će se NUBBiH vratiti u Vijećnicu.

"Sretni smo što je Vijećnica obnovljena, a da li će Biblioteka svoje mjesto naći pod njenim krovom zavisi od ishoda na sudu. Zar nije grijeh da ova čuvena građevina nije već useljena", naglasio je Ovčina pozvavši nadležne organe da daju sve od sebe kako bi 70. godišnjicu NUBBiH dočekala u normalnim uslovima.

Među zvanicama je bila i potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Adila Pašalić-Kreso, koja je istakla značaj postojanja ustanove kao što je Nacionalna i univerzitetska biblioteka.

"Mi smo kao ustanova najbliži bibliotekama i ona nam je najpotrebnija. To je jedan aspekt koji ću i ja potencirati, a drugo je to da moramo razumjeti ono što su pedagozi davno ustanovili – dijete koje se rano susretne sa knjigom, koje rano nauči dešifrovati ono što zovemo slovima i navikne se na knjigu, ta će 'infekcija' u njemu ostati trajno. Omogućimo djeci da što ranije dođu do knjige i što prije počnu drugovati sa njom. To nam onda garantuje jednu dobru i zdravu budućnost društva" , rekla je Pašalić-Kreso između ostalog.

Na svečanoj akademiji su predstavljeni i knjiga autorice Amre Rešidbegović pod nazivom "Biblioteka koja ima prošlost i budućnost: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine", te projekat "Princ Franz Ferdinand i Sophie: digitalna narativna priča".