Trajni mir
114

27 godina kasnije: U Dejtonu smo dobili mir, ali i okove koji stežu državu

B. H.
Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba
Na današnji dan 21. novembra 1995. godine u Dejtonu, američkoj saveznoj državi Ohio je parafiran Dejtonski mirovni sporazum kojim je zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

Potpisnici sporazuma su bili predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

Dejtonski sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", izjavio je prije tada prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

Svakako najveća zasluga Dejtonskog sporazuma je zaustavljanje rata i stradanja na području BiH, no odmah na početku je bilo jasno da je zbog fokusa na mir mnogo drugih stvari zanemareno, jer se vjerovalo da će vremenom doći do evolucije sporazuma.

No, treba biti pošten pa reći da je BiH ipak odmakla daleko od tog novembra 1995. godine. Izmjenama Ustava, što kroz parlamentarne procedure, što kroz nametanja visokog predstavnika, mnoge stvari su promijenjene u odnosu na Dejtonski sporazum.

Bosna i Hercegovina je nakon Dejtona imala svega tri ministarstva, te dva kopredsjedavajuća i jednog dopredsjedavajućjeg na čelu te institucije. Također, sjednice Predsjedništva ali i Parlamenta su održavane naizmjenično u RS-u i FBiH.

Značajan pomak od Dejtona je bila i reforma Oružanih snaga, Bosna i Hercegovina je dobila jednu vojsku, koju čine pripadnici svih naroda. Također BiH je dobila i Visoko sudsko i tužilačko vijeće, ali i jedinstvenu Upravu za indirektno oporezivanje.

Dejtonski sporazum se i dalje spominje gotovo svakodnevno u političkom životu u BiH. Političari iz RS-a, u prvom redu Milorad Dodik redovno poziva na vraćanje na "originalni" Dejtonski sporazum, izražavajući negodovanje zbog prijenosa nadležnosti sa nivoa entiteta na nivo BiH.

Posljednja aktuelnost koja je ponovo dovela Dejtonski sporazum u fokus javnosti je mogućnost učešća Hrvatske vojske u misiji EUFOR-a u BiH. Član Predsjedništva Željko Komšić se pozvao upravo na Dejtonski sporazum.

Činjenica je da potpisivanje sporazuma u Dejtonu sačuvalo mnoge živote, no mnogi vjeruju da je upravo ovaj dokument osnovni probem u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama.

Danas je u entitetu RS neradni dan jer se obilježava Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, dok je u Federaciji BiH 21. novembar sasvim običan radni dan.