Samo dan nakon predstave za javnost u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na kojoj su, uz nacionalističku retoriku, usvojeni zaključci koji se tiču visokog predstavnika i budućnosti BiH, ovaj entitet vratio se starim navikama - zaduženjima.
Bez velikog uzbuđivanja i reakcija javnosti prošla je najava Vlade FBiH o novom zaduživanju od skoro dvije milijarde dolara u naredne dvije godine. Ekonomska struka je saglasna da samo zaduživanje nije problem koliko način kako će se taj silni novac trošiti.
Ministrica finansija Federacije Bosne i Hercegovine Jelka Milićević izjavila je da će se ovaj entitet zadužiti za 1,9 milijardi dolara da bi održao rast BDP-a. Ukazala je na to da je usvojena i Strategija upravljanja dugom od 2021. do 2023. godine.
Milijarda i po KM, koju naše vlasti očekuju u novom aranžmanu s MMF-om, na pregovaračkom stolu bi trebalo da bude tek u aprilu, ali uz niz noviteta i novih uvjeta. Inicijativom međunarodne zajednice trebalo bi biti formirano i posebno monitornig tijelo za nadzor nad sredstvima pomoći i kredita.
Bosna i Hercegovina zadužila se kod Evropske unije za 250 miliona eura makrofinansijske pomoći, a detalji tog sporazuma zaključenog posljednjeg dana prošle godine ostali su skriveni široj javnosti.
Bosna i Hercegovina konstantno se zadužuje kod međunarodnih, ali i domaćih finansijskih izvora, a logično pitanje koje se postavlja je cijena tog kapitala.
Federalno ministarstvo finansija je na današnjoj aukciji putem Sarajevske berze vrijednosnih papira ponudilo na prodaju 5.000 trezorskih zapisa FBiH nominalne vrijednosti 10.000 KM po jednom trezorskom zapisu s rokom dospijeća od šest mjeseci.
Samo od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) naša zemlja u novoj tranši tražit će više od milijardu KM, a više od toga očekuje se od Evropske komisije u narednim godinama. Ipak, za razliku od ranijeg perioda, ovaj novac bit će mnogo strožije uslovljen, a pogledi će biti upereni i u "zlatne koke sistema" - zapošljavanje i nabavke.
Volkswagen je najzaduženija firma na svijetu, pokazala je studija investicione kompanije Janus Henderson. Studijom je bilo obuhvaćeno oko 900 kompanija.
Bosni i Hercegovini je do kraja 2020. godine neophodno zaduživanje od dvije milijarde KM. Uz ulazak u još veći deficit, vlasti u našoj zemlji su pred dva velika zadatka - kako smanjiti javnu potrošnju, prije svega troškove radne snage u administraciji te kako napraviti neophodan preokret ekonomskih trendova.
