Neandertalci su izumrla vrsta hominina koji su živjeli u Euroaziji do prije otprilike 40.000 godina. Fosilni ostaci otkrivaju neke uočljive fizičke razlike između Homo sapiensa i neandertalaca, poput kraćeg i šireg tijela, šire zdjelice i težih kostiju.
Crteži crvene boje na kupoli u pećini na jugu Španije djelo je neandertalaca nastalo prije više od 60.000 godina, kaže se u novoj studiji.
Gen neandertalca, koji ima određeni broj ljudi, mogao bi da bude jedan od faktora rizika tokom pandemije virusa korona, jer kod takvih osoba može doći do težih oblika zaraženosti, tvrde naučnici.
Istraživanje u Portugalu pokazuje da su neandertalci koristili hranu iz mora u istoj mjeri kao i direktni preci savremenog čovjeka. Jeli su ribe, dagnje i tuljane.
Život posljednjih neandertalaca i dalje u mnogo čemu predstavlja potpuni misterij, ali četiri pećine otkrivene na Gibraltaru pružaju do sada neviđen uvid u to kako su živjeli rođaci savremenog čovjeka.
Najnovija istraživanja pokazuju da su prahistorijski ljudi koji su živjeli prije oko 400.000 do 40.000 godina ronili u potrazi za školjkama. Ovaj podatak ruši stereotip o neandertalcima kao brutalnim stvorenjima bez sposobnosti promišljanja.
Neandertalci su svoj plijen mogli uhvatiti uz pomoć koplja čak i sa udaljenosti od 20 metara i više, sugerišu rezultati novog istraživanja.
