Ispovijest Admira Bukve za Klix.ba: Vjerovao sam da radim sa ljudima koji KK Bosni žele uspjeh

U mom mandatu je taj dug uveden u knjige i sad se meni pripisuje. Zašto neko ne postavi pitanje ljudima iz tog perioda koji su vodili klub zašto su prikazivani takvi izvještaji? Kojeg li paradoksa, prihvatala ga je i Uprava i Skupština kluba, a meni niko nije ni rekao 'bravo' zato što sam to objavio. Prilikom revizije iz 2011. godine revizor nam je sugerisao da se sve to mora evidentirati jer bi neko mogao krivično odgovarati jer je država u pitanju", kaže Bukva.

Ono što javnost možda i najviše zanima je period neposredno nakon preuzimanja dužnosti direktora od Elmedina Konakovića. Podsjetimo, Konaković je sa zadnjim danom 2007. godine napustio tu funkciju, a Bukva, koji je u tom periodu obavljao funkciju tim-menadžera ekipe, je početkom naredne godine imenovan za direktora. U revizorskom izvještaju stoji da je 2007. minus iznosio samo 39.503 KM, a 2008. minus je iznosio 920.077 KM.

"U ljeto 2007. godine formirana je veoma skupa ekipa koja se trebala takmičiti u ULEB kupu. Početkom 2008. godine, kada sam preuzeo funkciju direktora, ispostavilo se da sponzori nisu ispoštovali neke od svojih obaveza i dali su mnogo manje novca nego što su obećali i našli smo se u veoma neugodnoj finansijskoj situaciji. Ako se sjećate, početkom godine su naši igrači stupili i u štrajk (igrači su bili predvođeni najskupljim košarkašima ekipe ikada Kyleom Hillom i Lanceom Williamsom, op. a.) i morali smo podići kredit u iznosu od oko 500.000 KM kako bismo isplatili njihove plaće. Otud taj veliki dug za 2008. godinu. Tada smo isplatili igrače, a zadužili se u banci. I naravno da se nije ostalo igračima iz tog perioda, ali se ostalo dužno banci. Još jednom podsjećam da se u izvještajima za 2006. i 2007. godinu nije uknjižio minus od 850.000 KM zbog potraživanja poreske uprave, a kada smo ga mi uknjižavali na to su se morale obračunati kamate", pojašnjava Bukva.

Mnogi smatraju da su igrači Bosne bili preplaćeni.

"Niko ne postavlja pitanje da li je Igor Lovrić vrijedio 130.000 KM, koliko je on potraživao na ime ugovora s početka 2000-ih godina? Tržišne vrijednosti igrača u periodu 2006.-2009. godine su bile u tim okvirima. Mi smo težili ka postizanju rezultata, a visina sponzorskih ugovora je ovisila o jačini takmičenja. Mi, da bismo igrali Jadransku ligu i ULEB kup, smo morali dovoditi igrače s kojima smo pokušavali ostvariti rezultat da bismo ostali u tom sistemu takmičenja".

Ugovor sa Nikolom Vučurovićem

Javnost također zanima tačno šta se desilo sa Vučurovićem. Ugovor sa crnogorskim košarkašem je potpisan u julu 2008. godine, a po kojem je navodno u prvoj godini trebao zaraditi 80.000 eura, a u drugoj 90.000 eura. Vučurović je odigrao prvu sezonu, no na početku druge sezone je napustio klub. Kako on tvrdi, dogovorio se lično sa Bukvom da mu Bosna isplati četiri plaće, odnosno 36.000 eura, a da će zauzvrat on oprostiti preostalih šest koje su mu po ugovoru pripadale.

"To zaista ne bih želio previše komentarisati. Sve što se sa Vučurovićem dogovaralo, svi su znali. Ugovor se raskinuo jer nije bilo novca, a na to se nadovezala i njegova slaba igra, a nije ni bilo načina da se novac obezbijedi. Potom su Vučurović i njegov menadžer Samir Avdić predali slučaj na FIBA-u i ostatak događaja je dobro poznat", kaže Bukva.

Vučurović je u svojim medijskim istupima u proteklim godinama napominjao da je ljut zbog toga što su igrači koji su ostali u klubu dobijali novac za razliku od njega.

"Kada je Vučurović otišao, Upravni odbor kluba je striktno zahtjevao da se finansiraju samo tekuće obaveze, bez obzira na upozorenja šta se može desiti i u više navrata smo pokušavali doći do rješenja, ali nismo u tome uspjeli", kaže Bukva i dodaje kako Bosni ne prijeti gašenje samo zbog Vučurovića.

"Naravno da Vučurović nije jedini problem kluba. Svi pričaju o igračima i ko je potpisivao tolike ugovore, a takva se pitanja nisu postavljala kad je dvorana bila puna, a ugovori su tada bili puno veći. Najviše pričaju oni koji su najviše profitirali od Bosne i koji su svoja potraživanja uglavnom naplatili", kaže Bukva.

Posljednje dvije godine koje su obuhvaćene revizorskim izvještajem, 2012. i 2013. godina, klub je poslovao u plusu od 95.491 KM, odnosno 874.291 KM.

"Ekipa je bila jeftina i, općenito, skresali smo maksimalno troškove. Također, neki od dugova su zastarili, veliki broj igrača i dobavljača je oprostio dugovanja klubu jer su bili svjesni situacije u kojoj se Bosna tada nalazila", pojašnjava nekadašnji prvi operativac kluba.

U 2014. godini klub je došao do zida, a rješenje se pronašlo u fuziji sa Royalom. Prije tog čuvenog sporazuma o tehničko-poslovnoj saradnji sa Royalom Bukva je napustio funkciju direktora, kao i cjelokupan Upravni odbor, a na njihovo mjesto je došao Upravni odbor na čelu sa Adnanom Jašarevićem. Bosna je nedugo zatim napustila elitni rang bh. košarke. Na direktorsku poziciju privremeno je imenovan Armin Čengić, kojeg je naslijedio Damir Krupalija.

"Čudi me izjava Damira Krupalije koji konstantno ponavlja da mu nisam želio izvršiti primopredaju dužnosti pošto je između mog razrješenja dužnosti i njegovog preuzimanja funkcije bila jedna kompletna Uprava sa direktorom", ističe Bukva.

Sastanak sa Behmenom, Nikšićem i Musićem

Bukva kaže da se svim silama borio da se klub održi na životu.

"Ja nisam bio čovjek koji je htio da bude zadnji koji će zaključati vrata kluba i borio sam se da klub opstane. Zajedno sa predsjednikom Safudinom Čengićem i Miralemom Šabovićem sam obilazio sve kantonalne i državne institucije i tražili smo pomoć i garancije za podršku da bi klub opstao jer se Bosna nalazila u istoj ili sličnoj situaciji kao što se nalazi danas.

Nikada neću zaboraviti sastanak u Gradskoj upravi kod gradonačelnika Alije Behmena na kojem su bili prisutni uz njega, Čengića, Šabovića i mene i premijer FBiH Nermin Nikšić i Fikret Musić, tadašnji premijer Kantona Sarajevo. Imali smo problem sa KSC Skenderija, odnosno direktorom te ustanove Hajrizom Bećirevićem i ispred Gradske uprave nam je rečeno da razumiju situaciju, ali da nisu u mogućnosti pomoći jer nisu vlasnici dvorane, te da ne mogu enormno pomoći i stati iza Bosne kada je to u pitanju.

Od Nikšića smo dobili odgovor, a zbog afere 'Reket', da ne možemo očekivati nikakvu pomoć dok god je Nihad Imamović u strukturama kluba, osim deklarativno. rečeno nam je da, ako Imamović ode, imali bismo puno veću podršku nego što smo je imali. Imamović je odmah podnio ostavku, a rezultat podrške je da je Vlada FBiH odobrila iznos od BH Telecoma tri puta manji nego što je prethodno dogovoreno i to sa šest mjeseci zakašnjenja.

Reakcija Fikreta Musića na sve to je bila: 'Ko će to vraćati, ugasite je, j***te je'. Takvih i sličnih sastanaka je bilo veoma puno jer smo uglavnom samo dobijali deklarativnu podršku. Jedini i isključivi motiv ljudi koji su tada bili u klubu je bio opstanak kluba jer niko nije želio i nije htio da se jedan takav kolektiv i institucija ugasi.

Čengić je obilazio bivše igrače Bosne i pozivao ih redom da se priključe radu u klubu i da mu pomognu. Rezultat je taj da mu se niko nije odazvao, a neki od njih su tražili naknadu, da dobijaju novac", kaže Bukva.

"Ne smije niko dići ruku za gašenje kluba"

Za kraj Bukva je poručio:

"Ne treba i ne smije niko da ima petlju da ugasi Bosnu. Ne smije niko dići ruku za gašenje kluba, a rešenja se mogu naći i iskreno se nadam da će se i naći. Moramo se svi zajedno boriti za opstanak kluba, moraju se u to uključiti svi. Mora se naći rješenje i mora se pokrenuti procedura o izmjeni Zakona o sportu gdje će se omogućiti sportskim kolektivima da se prestruktuiraju iz udruženja građana u privredne subjekte, što ne znači da, ako se desi nekad, se brišu dugovi nego upravo suprotno - da se omogući unos sredstava privrednika koji će preuzeti dugove i vraćati ih.

Ponavljam još jednom, neću dozvoliti da me etiketiraju kao jedinog krivca i da budem žrtveno jagnje i spreman sam prvi dati izjavu na detektoru laži i ispričati sve što znam o dešavanjima u posljednjih desetak godina, ali onda da i ostale osobe koje su bile u klubu to isto učine", rekao je Bukva.