Zašto bi kiša mogla biti ključan resurs za zaštitu gradova od nestašice vode

Klapwijk je direktor u odjelu koji se bavi pitanjem otpornosti gradova na klimatske promjene.

"Jedina stvar koju uradimo kada kiša počne padati jeste da otvorimo kišobran i voda jednostavno otiče u slivnike čime se sprečava plavljenje. Čudna stvar u prirodi jeste da ona upija kišu i koristi je za stabla i biljke. To je ono što i mi moramo uraditi - održati ciklus vode kakav poznajemo u prirodi te uspostaviti ga u gradovima. Potrebno je kišnicu zadržati i ponovo je koristiti u gradovima", naglasio je.

Kompanija Metropolder, koju je nedavno preuzeo upravo Wavin, na građevinama pravi zelene krovove koji upijaju i na kojima se akumulira kišnica.

"Koncept koji smo razvili je zasnovan na nizozemskom konceptu polder koji podrazumijeva pametno korištenje i upravljanje vodom. To znači da se kišnica akumulira na krovu i njena količina se može kontrolisati", obrazložio je Klapwijk.

Svaka kap se koristi u različite svrhe - od navodnjavanja zelenih površina do hlađenja prostorija građevina.

"Pitku vodu koristimo u različite svrhe, a ona može biti lako zamijenjena kišnicom za hlađenje zgrada, u industriji, kao i u toaletu za ispiranje wc školjke ili za pranje odjeće", ukazao je.

Klimatske promjene istovremeno za posljedicu imaju intenzivnije padavine i suše. S druge strane, rastom globalne populacije potrebe za vodom su veće. Zbog toga je upravljanje vodom jedno od ključnih pitanja.