Većina građana BiH koristi umjetnu inteligenciju, ali polovina ne prepoznaje AI sadržaj

Istraživanje o pismenosti o umjetnoj inteligenciji i integritetu informacija predstavljeno je danas u Sarajevu, a šefica Odsjeka za sadržaj i medijsku pismenost Regulatorne agencije za komunikacije Lea Čengić rekla je da su rezultati zasnovani na anketiranju 1.000 građana BiH starosti od 16 do 70 godina.

Prema njenim riječima, rezultati pokazuju značajne razlike među generacijama u poznavanju i korištenju alata umjetne inteligencije. Čengić je navela da 87 posto mlađih ispitanika smatra da vješto koristi ove alate, dok je kod građana starosti od 56 do 70 godina taj udio oko 20 posto.

Govoreći o sposobnosti građana da prepoznaju sadržaje nastale uz pomoć ove tehnologije, Čengić je rekla:

"Kada smo ispitanicima ponudili sadržaje kreirane pomoću umjetne inteligencije da prepoznaju o čemu je riječ, vidjeli smo da njihova samoprocjena ne odgovara stvarnom stanju".

Istakla je da je samo polovina ispitanika uspjela prepoznati video-dnevnik koji je vodila voditeljica generisana umjetnom inteligencijom, dok je među građanima starosti od 56 do 70 godina to uspjela tek trećina.

Prema njenim riječima, 74 posto građana smatra da sadržaji kreirani pomoću umjetne inteligencije treba da budu jasno označeni, dok 54 posto smatra da formalno obrazovanje ne pruža dovoljno mogućnosti za sticanje znanja o ovim alatima.

Čengić je ukazala i na to da više od polovine ispitanika koristi umjetnu inteligenciju za traženje zdravstvenih savjeta, što dodatno ukazuje na potrebu za razvojem digitalnih vještina i kritičkim pristupom informacijama.

Naglasila je da je u unapređenje digitalnih vještina građana potrebno sistemski ulagati, posebno imajući u vidu da su stariji građani u značajnoj mjeri izostavljeni iz mogućnosti edukacije o korištenju ovih alata.

Predstavnica Fondacije Mediacentar Sarajevo Lamija Kovačević rekla je da je istraživanje o uticaju medijskih sadržaja kreiranih uz pomoć umjetne inteligencije na povjerenje publike sprovedeno u julu na uzorku od 810 građana. Istraživanje je pokazalo da ispitanici uglavnom nisu sigurni da li mogu pouzdano prepoznati sadržaje nastale upotrebom ove tehnologije.

Kovačević je istakla da je građanima veoma važna transparentnost izvora, ali da praksa jasnog označavanja upotrebe umjetne inteligencije u medijskim sadržajima uglavnom nije zastupljena u medijskom sektoru.

Govoreći o zabrinutosti građana zbog uticaja ove tehnologije na informisanje, Kovačević je navela: "Više od polovine građana zabrinuto je zbog utjecaja umjetne inteligencije na kvalitet informacija, ali i zbog širenja netačnih informacija i sposobnosti publike da prepozna takve sadržaje".

Ona je rekla da građani uglavnom prihvataju upotrebu umjetne inteligencije kao pomoćnog alata, naprimjer za uređivanje teksta i određene istraživačke zadatke, ali imaju negativnije stavove prema njenom korištenju za potpuno kreiranje medijskih sadržaja, poput televizijskih voditelja generisanih ovom tehnologijom.

Kovačević je naglasila da je važno da mediji jasno navedu na koji način je umjetna inteligencija korištena u pripremi sadržaja, kao i da li je sadržaj provjeren i ko za njega snosi odgovornost.

Ona je dodala: "Građanima je važno naglasiti proces u kojem je umjetna inteligencija upotrijebljena, ali i da je sadržaj prošao provjeru te da odgovornost za njega imaju novinari i urednici koji su ga pregledali".

Predstavnik Sektora za odnose s javnošću RAK-a Boris Kujundžić rekao je da su u okviru kampanje "Dani medijske i informacijske pismenosti" predstavljena dva značajna istraživanja koja se bave odnosom građana BiH prema umjetnoj inteligenciji, njenom upotrebom i uticajem na medije i informisanje.

On je naveo da je u okviru događaja organizovana i posebna sesija tokom koje su članice Mreže za medijsku i informacijsku pismenost predstavile svoje aktivnosti i projekte u oblasti pismenosti o umjetnoj inteligenciji.

Rezultati istraživanja predstavljeni su danas u "Evropskoj kući" (Europe House) u Sarajevu, u okviru šeste kampanje "Dani medijske i informacijske pismenosti", koju organizuje Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji s članicama Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja traje od 24. do 31. oktobra pod motom "Digitalno snažni".