|

Vaše pretraživanje interneta nije tako bezazleno, ovo će vas natjerati na razmišljanje

Vaše pretraživanje interneta nije tako bezazleno, ovo će vas natjerati na razmišljanje
12
D
DP
9.3.2020. u 10:59
17
komentara
12

dijeljenja
Vaše pretraživanje interneta nije tako bezazleno, ovo će vas natjerati na razmišljanje Pixabay.com
Ako ste mislili da nemate mnogo udjela u ugrožavanju životne sredine, prevarili ste se.
Zahvaljujući internetu možete slati poruke, dijeliti fotografije, slušati i preuzimati muziku i gledati serije, filmove i druge sadržaje koji se nalaze na stranicama i sve to samo uz nekoliko klikova, ali vaše online navike zapravo znatno utječu na životnu sredinu, htjeli vi to ili ne. Svaka od ovih aktivnosti koju izvedete online ima svoju malu cijenu – nekoliko grama ugljikovog dioksida emitira se u atmosferu zbog energije koja je potrebna za pokretanje vašeg uređaja i bežične mreže koju koristite, piše BBC. Još više energije troše centri podataka i serveri zahvaljujući kojima internet funkcioniše i u kojima se skladišti sadržaj kojem pristupamo.

Iako je energija koja je potrebna za pretraživanje interneta i slanje e-maila mala, oko 4,1 milijarda ljudi, to jest 53,6 posto svjetske populacije danas koristi internet. Kada se svi ti komadići energije udruže, značajno utječu na emitiranje štetnih plinova.

Prema nekim procjenama, gadgeti, internet i sistemi koji ih podržavaju izvori su 3,7 posto ukupnog emitiranja štetnih plinova. To znači da svojim online navikama doprinosimo zagađenju isto koliko i avionski saobraćaj na globalnom nivou, objašnjava Mike Hazas, istraživač sa Univerziteta u Lancasteru, koji ističe da se očekuje da će ovaj postotak biti dvostruko veći do 2025. godine.

Ako podijelimo 1,6 milijardi tona štetnih plinova koji se emitiraju zbog proizvodnje digitalnih uređaja i tokom njihovog korištenja na sve korisnike interneta širom svijeta, to znači da je svako od nas odgovoran za 400 grama ugljikovog dioksida godišnje.

Ali stvari nisu tako jednostavne – ovaj broj se razlikuje ovisno o tome u kojem dijelu svijeta se nalazite. Korisnici interneta u nekim dijelovima planeta doprinose više od drugih. Jedno istraživanje je ustanovilo da je prije 10 godina korisnik iz Australije bio odgovoran za čak 81 kilogram ugljikovog dioksida koji je emitiran u atmosferu. Poboljšanja u efikasnosti energije i upotreba obnovljivih izvora energije smanjit će ove brojke, ali je sada jasno da ljudi u razvijenim zemljama najviše doprinose zagađenju korištenjem interneta.

Kako smanjiti emitiranje ugljikovog dioksida čiji je uzrok korištenje interneta?

Oni koji žele podići svijest o ovom segmentu zagađenja ne slažu se u potpunosti s onim na što bi najviše trebalo obratiti pažnju. Postavlja se pitanje treba li to uključivati emitiranje koje nastaje zbog proizvodnje kompjuterskih hardvera i kako centri za čuvanje podataka mogu riješiti ovaj problem. Mnogi centri već funkcioniraju koristeći obnovljivu energiju, dok neke kompanije kupuju "neutralizatore ugljika" kako bi  riješili ovaj problem. Ipak, u nekim dijelovima svijeta ovi centri se i dalje većinom održavaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Zbog toga je veoma važna naša odluka o tome gdje ćemo čuvati svoje podatke.

U SAD-u centri za čuvanje podataka koriste samo 2 posto struje u cijeloj zemlji, dok na globalnom nivou crpe manje od 200 teravat-sati.

Osim toga, ljudi bi mogli rjeđe kupovati nove i nadograđivati stare uređaje, jer će se tako smanjiti njihova proizvodnja, budući da će potražnja biti manja. Štetni plinovi koji nastaju prilikom proizvodnje u velikoj mjeri doprinose globalnom zagađenju.

Eko-poruke

I način na koji koristimo gadgete može utjecati na povećanje ili smanjenje emitiranja štetnih plinova. Jedan od najlakših načina je promijeniti način na koji šaljemo poruke. I vrsta e-maila koju šaljemo ima drugačiju "težinu" – prema Mikeu Berners-Leeju sa Sveučilišta u Lancasteru, spam je "težak" 0,3 grama, a običan e-mail 4 grama, dok onaj koji ima fotografiju ili veći prilog "teži" i do 50 grama. Do ovih brojki Berners-Lee je došao prije 10 godina, a one su danas vjerovatno veće.

Ako bismo samo prestali slati poruke i e-mailove u kojima pišemo "hvala", globalno bismo mogli znatno smanjiti emitiranje. Ako bi svi samo u Velikoj Britaniji prestali slati poruke zahvalnosti, to bi smanjilo emitiranje ugljikovog dioksida za 16.433 tone godišnje.

Ako bismo se odjavili s mailing liste koja nas više ne zanima, umjesto priloga slali linkove i ako ne bismo slali e-mailove na više adresa istovremeno, također bismo znatno utjecali na smanjenje emitiranja štetnih plinova.

Prosječni korisnik godišnje primi 2.850 neželjenih e-mailova od stranica i kanala na koje se pretplatio, čime doprinosi emitiranju ugljikovog dioksida s 28,5 kilograma.

SMS je najbolji način za komuniciranje u odnosu na životnu sredinu, jer je "težak" samo 0,014 grama, dok je slanje poruke preko aplikacija za dopisivanje samo nešto manje štetno od slanja e-maila. Jedan petosatni videosastanak sa sudionicima iz različitih zemalja proizvede između 4 i 215 kilograma ugljikovog dioksida, ali ako je ovo zamjena za putovanje, onda je povoljnije za životnu sredinu, jer količina emitiranja tokom videokonferencija čini samo 7 posto emitiranja prilikom sastanka uživo (ako on obuhvaća putovanje duže od 20 kilometara).

Čista pretraga

Pretraživanje interneta je sklisko područje. Prema podacima kompanije Google, prije 10 godina svaka pretraga interneta doprinosila je s 0,2 grama emitiranju ugljikovog dioksida. Danas Google koristi mješavinu obnovljive energije i neutralizatore ugljika kako bi smanjio količinu ugljikovog dioksida koja se proizvodi prilikom njihovih operacija, dok je Microsoft, u čijem je vlasništvu pretraživač Bing, obećao da će do 2030. biti potpuno čist od ugljika.

Ipak, prema podacima kompanije Google, prosječni korisnik izvrši 25 pretraga dnevno, pogleda 60 minuta snimki na YouTubeu i ima račun na Gmailu i njihovim drugim servisima – što je jednako količini ugljikovog dioksida nešto manjoj od 8 grama. Neki noviji pretraživači pokušavaju biti eko-pogodniji, pa tako Ecosia tvrdi da će zasaditi jedno drvo za svakih 45 pretraga koje se obave u ovom pretraživaču.

Bez obzira na to koji pretraživač upotrebljavate, korištenjem interneta manje štetite životnoj sredini nego traženjem informacija u knjigama, jer jedna knjiga s mekim koricama "teži" 1 kilogram ugljikovog dioksida, dok novine mogu biti "teške" između 0,3 i 4,1 kilograma. Ipak, to nije toliko strašno, budući da jedan let od Londona do Hong Konga uzrokuje emisiju ugljikovog dioksida koliko i 2.300 knjiga s mekim uvezom.

Borba s dosadom

Internet se najčešće koristi za gledanje snimki online, što čini čak 60 posto internetskog prometa i doprinosi emitiranju ugljikovog dioksida s 300 miliona tona na godišnjem nivou, što je jedan posto cjelokupnog emitiranja ovog plina.

Trećina ovog iznosa dolazi od gledanja pornografije, što je količina ugljikovog dioksida koju emitira cijela Belgija u godini dana. Amazon Prime, Netflix i drugi servisi za prikazivanje snimki čine drugu trećinu, dok YouTube i snimci s društvenih mreža čine treću trećinu.

Korisnici društvenih mreža nisu veliki zagađivači. Prema Facebookovom izvještaju, njihovi korisnici godišnje doprinesu s 299 grama ugljikovog dioksida, što je manje nego što se proizvede tokom kuhanja čaja. Ali kako je tamo više od milijardu korisnika, ukupan broj nije malen.

Emitiranje ugljikovog dioksida možete smanjiti isključujući neke opcije na društvenim mrežama i drugim aplikacijama. Ažuriranja aplikacija i automatsko čuvanje podataka čine oko 10 posto prometa mobitela. Zato biste trebali isključiti nepotrebna automatska pamćenja i ažuriranja i tako barem malo doprinijeli očuvanju životne sredine.
Prijavi grešku


Komentari (17)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...