Volonteri su stavljeni pod 3D skenere i primijećeno je da su oni koji imaju veću listu prijatelja imali i veće i gušće strukture tri dijela mozga povezana sa društvenim životom osobe.
"Ovi dijelovi mozga povezani su sa društvenom percepcijom, kao što su percepcije facijalne ekspresije drugih ljudi", rekao je Ryota Kanai, glavni neurolog na Univerzitetu College London.
"Treći dio mozga na kojem su uviđene promjene naziva entorhinal complex, povezan je sa mogućnošću pamćenja lica i imena", dodao je Kanai.
Dvije godine ranije, također neurolog na Oxfordu, Susan Greenfield, objavila je naučni rad sa prilično alarmantnim predviđanjima o posljedicama utjecaja društvenih mreža na mlade.
"Sredina 21. vijeka bit će razdoblje koje će karakterisati omladina koja nema mogućnost empatije, ima nestabilan osjećaj za svoj identitet i ne može se koncentrisati", upozorila je Greenfield, prenosi AFP.
Mnoga druga istraživanja su ustanovila da je mozak fleksibilan organ. Ukoliko neko nauči vještinu koju kontroliše siva moždana masa, onda se ta masa uveća i postane malo deblja. Međutim, istraživači govore da to što je veće ne znači i da je bolje.
Nadaju se da će druga istraživanja u budućnosti ukazati na više podataka i korelacija među uzorcima, kada bismo sa sigurnošću mogli povezati društvene mreže i promjene na mozgu.
