CNN donosi priču o političkom aktivisti Eliju Pariseru i njegovoj novoj knjizi "Šta internet krije od vas". U njoj Pariser tvrdi da društvene mreže i pretraživači sve više oblikuju način na koji doživljavamo svijet i stavljaju svakog od nas pod "stakleno zvono".
"Zanimljivo je da je to 'stakleno zvono' nevidljivo. Ne možete vidjeti po čemu je vaš web drukčiji od onog po čemu surfaju drugi ljudi. A malo-pomalo, razlike su sve veće. Kada biste prije nekoliko godina "guglali" nešto, svi bi dobili iste rezultate. Sada su oni drastično drukčiji – neko će dobiti puno vijesti o protestima u Egiptu, a neko turističke agencije s ponudom krstarenja po Nilu", tvrdi Pariser.
Nastavlja kako, prema jednom istraživanju Wall Street Journala, prvih 50 internetskih stranica, od CNN-a do Yahooa i MSN-a, instaliraju u prosjeku 64 kolačića koji prikupljaju podatke o korisnicima interneta. Potražite riječi poput "depresija" na Dictionary.com i na vašem računaru će biti instalirano do 223 kolačića za praćenje, tako da vas druge web-stranice mogu "ciljati" sa antidepresivima.
Novi internet, piše Pariser, ne samo da zna ko ste, već zna i kakvi ste i što želite. U utrci da što više saznaju o vama su giganti poput Googlea, Facebooka, Applea i Microsofta. I baš kao što su ranije istakli stručnjaci, vi dobijate besplatne usluge, a cijena je informacija o vama. I Google i Facebook ih potom poprilično direktno pretaču u novac. Dok Gmail i Facebook mogu biti korisni sa svojim besplatnim alatima, oni su vrlo učinkovite mašine u koje pohranjujemo najintimnije detalje naših života.
"Poslovna strategija giganata je jednostavna, više relevantnih ličnih informacija donosi više oglasa, na osnovu kojih ćete vjerovatno kupiti određene proizvode. Amazon, naprimjer, prodaje milijarde dolara vrijednu robu tačno predviđajući za šta je svaki klijent zainteresiran", ističe Pariser.
Navodi kako je personalizacija jezgra strategije za prvih pet kompanija na internetu - Yahoo, Google, Facebook, YouTube, i Microsoft Live - ali i mnoge druge. No, ona nije samo vezana za ono što želimo kupiti. U velikom je porastu procenat ljudi kojima je, naprimjer, Facebook primaran izvor vijesti. Trideset šest posto Amerikanaca mlađih od 30 godina informiše se upravo putem ove stranice za društveno umrežavanje. A personalizacijom se onda oblikuju naši afiniteti prema određenim vijestima, to su one na koje klikamo. Isto tako se prati šta gledamo na YouTubeu i sličnim stranicama. A, onda sve te informacije o nama utječu na to čije ćemo e-mailove sa različitim ponudama dobiti. Algoritmi koji prate naše radnje na internetu tako orkestriraju našim životima.
"Novi softveri koji su 'nakačeni' na internet zajedno stvaraju jedinstven univerzum informacija za svakog od nas, što bitno utiče na to koje informacije dobijamo. Google vam ne govori šta misli o vama, ali zato 'zna' sve ono za čim tragate. On je savršen izvor za softvere koji nas svrstavaju u svojevrsni 'balon' u kojem smo izloženi pojačanoj želji za poznatim stvarima, ali i nesvjesni opasnosti koja vreba iz mraka", napisao je Eli Pariser u svojoj knjizi.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
