Prva svjetska offshore vjetroturbina od 20 MW instalirana u Kini, napajat će 40.000 domova

Sve glavne komponente turbine razvijene su i proizvedene u Kini, što pokazuje liderstvo zemlje u tehnološkom razvoju. Poticaj ka usvajanju obnovljivih izvora energije doveo je do toga da Kina pokrene ambiciozne projekte, kao što je najveća svjetska solarna elektrana u pustinji Gobi, ali i nadolazeći hidroenergetski projekt na rijeci Yarlung Tsangpo u Tibetanskoj autonomnoj regiji.

Evropske zemlje su postigle veliki napredak u izgradnji vjetroelektrana i napajanju mreže čistijom energijom. Velika imena u sektoru energije vjetra, kao što su Siemens Gamesa i Vestas, nalaze se u Evropi, ali oprema se uglavnom proizvodi u Kini.

Posljednjih godina, Kina je pokazala svoju sposobnost izgradnje većih vjetroturbina snage 18 MW i još snažnijih, ali je postigla veliku prekretnicu nakon što je ove sedmice instalirala turbinu od 20 MW.

Prva svjetska turbina od 20 MW, koja je razvijena i napravljena u Kini, može se pohvaliti s tri lopatice duge 147 metara, koje pokrivaju površinu od 10 nogometnih igrališta. Rotor turbine nalazi se oko 174 metara iznad nivoa vode, a izgradnja je završena korištenjem plovila četvrte generacije s kapacitetom podizanja od 2.000 tona.

Turbina se nalazi 30 kilometara od obale provincije Fujian u istočnoj Kini, gdje je instalirana u vodama dubljim od 40 metara. Instalacija masivne turbine na ovoj lokaciji i dubini predstavljala je višestruke izazove, uključujući složene morske uvjete, rad na velikim visinama te uski operativni prozor jer se približavala sezona tajfuna.

Međutim, pri instalaciji su također pomogle novije dizajnerske karakteristike koje su smanjile težinu turbine. Tim je postigao smanjenje težine turbine po megavatu za 20 posto u poređenju s prosjekom u industriji, što je značajno pomoglo pri instalaciji i smanjilo troškove.

Kada se poveže na mrežu, očekuje se da će jedna turbina od 20 MW proizvoditi 80 miliona kilovat-sati (kWh) energije godišnje. Ovo je dovoljno za napajanje 40.000 domaćinstava, a istovremeno će pomoći u uštedi 64.000 tona emisija ugljika koje bi se oslobodile kada bi se ova energija proizvodila sagorijevanjem fosilnih goriva poput uglja.

Uspješna instalacija turbine pokazuje kineske sposobnosti u inženjerstvu i izgradnji vjetroelektrana na moru. Pored poboljšanja domaće proizvodnje obnovljive energije, ona oblikuje budućnost vjetroelektrana koje će se postavljati u inostranstvu.

Prošle sedmice je Kina pokazala svoju posvećenost ciljevima obnovljive energije povezivanjem svog najdubljeg offshore projekta vjetroelektrana dosad. Procjenjuje se da će projekt proizvoditi 1,7 milijardi kWh energije godišnje i smanjiti emisije ugljika za 1,35 miliona tona.

Važnost projekta nije samo u proizvodnji obnovljive energije, već i u tehnologijama koje su u njega ugrađene.

Od modeliranja građevinskih informacija (BIM) za simulaciju gradnje, koje omogućava sigurnije operacije, do korištenja domaćih Beidou satelita za navigaciju i visokoprecizno pozicioniranje, Kina je stekla tehnološku stručnost u više oblasti sektora obnovljive energije.

S utvrđenim kapacitetom od 600 miliona kW, Kina ne samo da predvodi svijet u proizvodnji energije vjetra, već mu pomaže i u prelasku na čistije opcije s većim i isplativijim turbinama.