Smart City Festival
318

Nasiha Pozder: Svaki grad u BiH ima predispozicije da postane pametni grad

Klix.ba
Ove godine u periodu 19. - 21. 10. u Beogradu je održan drugi po redu Festival pametnih gradova (Smart City Festival), koji je okupio oko 2.000 učesnika i učesnica iz oblasti urbanog razvoja, tehnologije, akademske zajednice, politike i biznisa.

Festival se bavi budućnošću gradova i ima za cilj pružanje podrške razvoju boljih, zdravijih, funkcionalnijih, ugodnijih i optimiziranih gradova po mjeri njegovih stanovnika.

Organizatori Festivala i njegovi pokretači su Smart City Education Initiative te Friedrich Naumann fondacija za slobodu. Trodnevni program i ove godine omogućio je učesnicima iz Austrije, JAR, Venezuele, Njemačke, Bjelorusije, Izraela, Italije, ali i zemalja regiona, te posjetiocima razmjenu iskustava i saznanja, diskusije sa panelistima i radionice za najmlađe. Jedna od gošći festival bila je i bh. urbanistica Nasiha Pozder.

"Posljednjih pet godina učestvujem na ovakvim festivalima i kongresima, od Beograda, preko Berlina, Barcelone, Kopenhagena… i moram priznati da Beograd ove godine pokazuje da ima namjeru prerasti u vodeći događaj ovog tipa", kazala je Pozder koja je govorila na dva panela, iz dva različita ugla i iz različitih uloga. Prvi panel, koji je ujedno otvorio Festival "Smart Cities of Europe” bavio se uglavnom političkim aspektom upravljanja gradovima i implementacijom pametnih rješenja.

Na drugom panelu “The Journey of Urban Inovation” je govorila iz pozicije članice akademske zajednice, budući da kao docentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu predajem predmet Grad za XXI stoljeće i sa studentima istražujem nove metode u planiranju, te primjenu modernih tehnologija i važnost participacije građana u svrhu funkcionisanja i “opametnjavanja” gradova današnjice.

Pozder je istakla da je mnogo toga što se moglo vidjeti i čuti u više od 30 različitih sesija, od onih filozofskih promišljanja i straha od moguće gentrifikacije, preko ideja kakva je inicijativa “moje drvo” u Podgorici koja podrazumijeva da preko aplikacije na pametnom telefonu izaberete jednu od ponuđenih lokacija za sadnju drveća, donirate novčani iznos za koji se drvo u vaše ime posadi, a zatim vas se redovno izvještava o napretku rasta, do onih većih kakve su, npr., kompletne platforme pametnog grada Beča koju je predstavio Dominic Weiss koji je na čelu Smart City Vienna Agency, pa do najvećeg drona ili električnog vozila kojeg su posjetioci mogli i provozati.

Bh. urbanistica je kazala da svaki grad u BiH ima predispozicije da postane pametni grad.

"Često se zaboravlja da su pametni gradovi nastali kao reakcija na sve veću naseljenost u gradovima i sve veću količinu CO2 i zagađenja gradova današnjice pa se ovoj temi pristupa kao SciFi projektu koji podrazumijeva isključivo pametne tehnologije i nove appove na mobilnim aparatima, odnosno primjeni ICT-a u svakodnevnom životu. Mislim da je važno demistificirati priču i reći da je, npr., Sarajevo osamdesetih pametan grad i prema današnjim mjerilima. Imali smo grijanje na energent koji nije uticao na povećanje CO2, dakle plin, javni gradski saobraćaj je bio zasnovan na šinskim, električnim vozilima, imali smo žičaru, adekvatnu količinu zelenila po glavi stanovnika, govornice kao javne komunikacijske ćelije, itd. Sve je ovo i danas pametno rješenje, dok god grad čini funkcionalnijim i ugodnijim za život njegovih stanovnika. S tog aspekta, s malo volje, političke snage, sa znanjem naše akademske zajednice i IT sektora, uz energiju privrednika i start-up zajednice, uz novac koji se može povući iz fondova, svaki BiH grad je na dobrom putu da se nađe na listi pametnih gradova. Naravno, jasno je da je manjim gradom lakše upravljati i da je implementacija brža, ali princip je isti."

Pozder će uskoro, kao zastupnica Naše stranke, sjesti u zastupničku klupu u Parlament Federacije BiH.

"Parlament Federacije bavi se manje zvučnim i građanima slabije vidljivim projektima, ali oni u konačnici uveliko mogu doprinijeti implementaciji pametnih rješenja, Jedan od koraka koje je moguće poduzeti na nivou Federacije jeste pokrenuti pitanje upravljanja otpadom, koje podrazumijeva apliciranje na fondove koji su nam na raspolaganju, ali istovremeno iziskuje i veći angażman Fonda za zaštitu okoliša, te lokalnih zajednica. Takođe, neophodno je pokretanje inicijative za zelene javne nabavke koja bi doprinijela razvoju domaće industrije, posebno građevinske, te upotrebu okolišno prihvatljivih materijala u zgradarstvu. Izrada baze podataka o stambenom fondu u Federaciji te obaveznog energetskog audita kao osnove za apliciranje na fondove za energetsku efikasnost. To su samo neke od incijativa kojima ću se u narednom periodu baviti, uz poseban angažman na povezivanju svih nivoa nadležnosti kada je u pitanju ova oblast, jer je dosadašnja omiljena disciplina poltičara sakrivanje iza “nadležnosti” najiritantnija za sve one koji su ikada pokušali realizirati neki projekat za opšte dobro."