Kada vodostaj raste, mobitel upozori: Mladi inženjer napravio aplikaciju za poplave

Berbić je softverski inženjer iz Sanskog Mosta koji živi u Sarajevu. Aplikaciju je napravio sam, a ona na jednom mjestu prikazuje vodostaje sa 189 mjernih stanica širom zemlje. Ideja je, kazao je za Klix.ba, nastala nakon poplava 2014. godine, kada je gledao kako Sana ulazi u kuće.

"Podaci o vodostajima postoje, ali su razbacani na pet različitih internetskih stranica agencija i zavoda, i niko vam ne javi kada rijeka krene rasti", kaže Berbić.

Korisnik upiše svoje mjesto, a aplikacija mu predloži mjernu stanicu na njegovoj rijeci i jednu uzvodno, odakle voda dolazi. Zatim bira kada želi dobiti upozorenje: kada vodostaj pređe prag odbrane, kada naglo poraste, npr. za 30 centimetara u šest sati, ili kada počne rasti stanica uzvodno.

Podaci se provjeravaju svakih 15 minuta, registracija nije potrebna, a lokacija ostaje memorisana na telefonu.

Šta bi se desilo u januaru

U Sarajevu i okolini aplikacija prati Bosnu, Miljacku, Željeznicu i Zujevinu, na ukupno 13 stanica. Stanica na Ilidži trenutno ne šalje podatke, što aplikacija i prikazuje.

Berbić je provjerio kako bi Vodoalarm reagovao na januarske poplave. Za Reljevo, stanicu najbližu Rajlovcu, gdje je Bosna tada poplavila poslovne prostore, nema podataka iz tog perioda pa, kako je objasnio, ne želi nagađati. Podatke ima za Zujevinu kod Blažuja. Po današnjim pravilima, aplikacija bi tamo upozorila gotovo pet sati prije vrha prvog vala 5. i 6. januara i osam sati prije vrha drugog vala 25. januara.

"To je dovoljno da se pomjere auto i stvari iz podruma", kaže Berbić.

Trideset upozorenja, nijedna poplava

Na Androidu je aplikacija preuzeta na više od 340 telefona, uz korisnike na iPhoneu. Obavještenja je uključilo 65 uređaja, koji prate 184 stanice. Od 7. oktobra nijedna rijeka u Bosni i Hercegovini nije dostigla zvanični prag odbrane od poplava.

Aplikacija je dosad poslala 30 upozorenja o naglom rastu, a Berbić priznaje da većina nije bila poplavni val. Upozorenja su stizala uglavnom s Goražda i Ustiprače, gdje voda svake noći poraste pa se vrati, najvjerovatnije zbog rada hidroelektrana. Mjerenja su bila tačna, ali je te dvije stanice prebacio na strože pravilo. Filter za greške senzora zaustavio je još 47 lažnih porasta prije nego što su stigli do korisnika.

Kod Mostara je bilo obrnuto. Neretva je 25. oktobra porasla 165 centimetara za šest sati, ali je najviši vodostaj bio 437 centimetara, daleko od praga kontinuirane odbrane od 850 centimetara. Za stanice ispod brana aplikacija upozorava tek kad porast bude veći od svega što je ta stanica imala u posljednjih 30 dana, pa za Neretvu nije poslala nijedno upozorenje.

"I to je bilo ispravno. Pravi test bit će prva stvarna poplavna voda", kaže Berbić.

Općina Sanski Most želi slati upozorenja

Nakon objava u medijima javio mu se načelnik Općine Sanski Most. Uskoro imaju sastanak o tome da Općina preko aplikacije šalje službena obavještenja građanima. Berbić bi isto želio ponuditi i drugim općinama, kako bi upozorenje za naselje brže stiglo do ljudi koji obilaze teren.

Ističe da Vodoalarm ne postoji umjesto institucija, nego zahvaljujući njima, jer agencije i zavodi mjere i objavljuju podatke. Najstabilnijim izvorom smatra Sava HIS, sistem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save. U svakom trenutku 10 posto stanica kasni više od tri sata, uglavnom one koje ne rade sedmicama ili mjesecima. Kada podatak kasni, aplikacija to jasno napiše i stari broj ne prikazuje kao trenutni.

Starijima bez pametnog telefona, kaže, aplikacija ne može zamijeniti sirene, radio i Civilnu zaštitu. Mnogi mladi ipak prate rijeku za roditelje koji žive uz nju i nazovu ih kad dobiju obavještenje.

Sistem radi i bez njega, troškovi rastu

Sistem radi automatski u cloudu i ne zavisi od toga gdje je Berbić u noći poplave. Ako izvor prestane slati podatke ili sistem stane, on dobije upozorenje na telefon. Ipak, priznaje da je zasad jedini koji aplikaciju razvija.

"Zato mi je važno da se uključe institucije i da ovo dugoročno ne bude odgovornost samo jednog čovjeka", kaže.

Održavanje ga sada košta oko 15 KM mjesečno, ali samo zato što većinu usluga u prvoj godini pokrivaju besplatni paketi i početni krediti cloud servisa. Kada isteknu, baza podataka i server koštat će nekoliko puta više, a tu su i godišnja članarina za App Store od oko 180 KM i domen. Sve to plaća sam.

Podršku općina, institucija ili donatora prihvatio bi, ali samo ako aplikacija ostane besplatna, bez reklama i ako podaci ostanu nezavisni.