Zagrebačka zvjezdarnica od 1903. godine smještena je na vrhu Popovog tornja koji je sagrađen u 13. stoljeću radi obrane Zagreba od Mongola. Novi, kompjutorski navođen teleskop nabavljen je prije osam godina. U njegovom kompjutoru postoje upisane vremenske i prostorne koordinate svih važnijih nebeskih tijela i pojava prema kojima se teleskop nakon programiranja okreće.
Zvjezdano nebo u pokretu
Zbog brzog kretanja Zemlje svemirskim prostranstvom, teleskop se neprestano neprimjetno pomiče kako mu iz žarišta leće ne bi nestali udaljeni svemirski objekti koji neprestano lete noćnim nebom iznad nas. Veliku kupolu sa prorezom potrebno je ipak ručno, mehanizmom sa zupčanicima, zaokrenuti u željenom smjeru.
Profesor geologije Zvonimir Drvar od utorka do petka, od 20 do 22 sata, posjetiteljima pokazuje svemirske objekte.
"Posjetitelje najviše oduševljava Saturn, kojega svi najviše vole gledati zbog njegovih prstenova, ali i Mjesec“, kaže profesor Drvar.
Svjetlosno zagađenje
Osim oblaka, kroz koje se teleskopom ne vidi nebo, veliku zapreku za promatranje objekata na nebu stvara svjetlosno zagađenje koje navečer, posebno u velikim gradovima, stvara ulična rasvjeta.
Iz centra Zagreba zvijezde se vide teže nego sa vrha obližnje Medvednice, kaže Drvar, ali dodaje kako se u Pekingu, na primjer, od jakog svjetlosnog zagađenja i smoga ne vidi gotovo niti jedna zvijezda.
"Zbog toga je opservatorije i zvjezdarnice dobro graditi na područjima koja se nalaze visoko na planinama, daleko od gradova gdje ima dosta vedrih noći, dakle u pustinjama“, kaže voditelj teleskopa Zagrebačke zvjezdarnice.
