DNK analiza pokazala je da je brojnost ovih životinja počela da opada znatno ranije nego što se do sada mislilo, sa promjenom klime na planeti.
Takođe je utvrđeno da je značajna populacija mamuta izumrla u Evropi prije oko 30.000 godina. Rezultati istraživanja objavljeni su u žurnalu "Izvještaji Kraljevskog društva B".
Mnogi naučnici do sada su smatrali da su mamuti bili veoma otporna vrsta koja je bujala dok je postojala na planeti, ali novi dokazi mijenjaju takav pogled.
"Slika koju sklapamo je da su oni bili prilično dinamična vrsta, koja je prolazila kroz procese lokalnih izumiranja, širenja i migracija", izjavio je doktor Love Dalen iz švedskog Muzeja historije prirode, prenio je BBC.
Dalen je radio sa istraživačima iz Londona na analiziranju DNK uzoraka od 300 mamuta, koje su sakupili oni ili potiču iz drugih studija.
Naučnici su uspjeli da utvrde koliko je mamuta postojalo u određenim periodima, kao i kakvi su bili obrasci njihovih migracija. Oni su razmatrali genetsku raznovrsnost uzoraka, a manja raznovrsnost ukazivala je na manji broj životinja.
Oni su utvrdili da je ova vrsta skoro izumrla prije 120.000 godina, kada se svijet zagrijao u jednom periodu. Broj mamuta tada je opao sa nekoliko miliona na nekoliko desetina hiljada, ali se brojnost vrste oporavila kada je planeta ušla u novo ledeno doba.
Istraživači su utvrdili da je novo opadanje brojnosti, koje je na kraju dovelo do izumiranja, počelo prije 20.000 godina, kada je ledeno doba bilo na vrhuncu, a ne prije 14.000 godina, kada je svijet ponovo počeo da se zagrijava, kako se do sada mislilo.
Naučnici smatraju da je klima bila toliko hladna da je trava kojom su se mamuti hranili postala veoma rijetka. Opadanje brojnosti mamuta nastavilo se i po završetku ledenog doba, vjerovatno zato što su na nekadašnjim travnatim površinama izrasle šume na jugu i tundre na sjeveru.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
