Voyager 1 naredne sedmice prelazi historijsku granicu, NASA pozvala svijet da to obilježi na simboličan način

Voyager 1 je najudaljeniji objekat koji je čovjek ikada napravio, a historijsku granicu prelazi krećući se brzinom od oko 61.155 kilometara na sat, saopćila je NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon (JPL). Radiosignalu kojim tim šalje komande trebat će dan da stigne do sonde, a njenom odgovoru još jedan dan da se vrati na Zemlju.

"Pošaljete poruku, odete kući i čekate dva dana na odgovor", slikovito je objasnila Suzanne Dodd, menadžerica projekta Voyager u JPL-u.

Sonda pritom neće primijetiti nikakvu promjenu u okruženju niti će se išta promijeniti u njenom radu. Prema NASA-i, značaj ove granice je u tome što pokazuje koliko je svemir prostran i koliko je izdržljiv najudaljeniji istraživač koji je čovječanstvo poslalo.

Mobiteli će bljeskati Morseovom abecedom

NASA će događaj obilježiti na dva načina. U utorak, 17. novembra, poziva ljude širom svijeta da nakon zalaska sunca učestvuju u akciji "Shine Bright for Voyager's Light-Day" i tako stvore simbolični talas zlatne svjetlosti oko planete.

Za akciju je napravljena posebna stranica (go.nasa.gov/shinebright) preko koje mobiteli i tableti Morseovom abecedom bljeskaju "VGR", pozivni znak Voyagera. Učesnici fotografije i snimke svog signala mogu podijeliti na mrežama uz oznaku @NASA.

U četvrtak, 19. novembra, u 18 sati po bh. vremenu, JPL u Južnoj Kaliforniji organizira razgovor s članovima misije i čelnicima NASA-e. Održat će se u auditoriju von Karman, istoj dvorani u kojoj su novinari svojevremeno dobivali informacije dok su sonde obilazile vanjske planete Sunčevog sistema.

Govorit će Nicky Fox, pomoćnica administratora NASA-e za naučne misije, Jonathan Lunine, glavni naučnik JPL-a, Suzanne Dodd, Kareem Badaruddin, menadžer misije Voyager, i Jamie Rankin s Univerziteta Princeton, zamjenica naučnice projekta. Tema je stanje obje sonde, nauka koju i dalje prikupljaju u međuzvjezdanom prostoru i izazovi održavanja letjelica u radu na tolikoj udaljenosti. Bit će prikazan i isječak iz dokumentarca o Voyageru koji NASA+ priprema za 2027. godinu, kada misija puni 50 godina. Prijenos će biti dostupan na stranici NASA Live.

Putovanje dugo pola stoljeća

Sonde Voyager 1 i Voyager 2 lansirane su 1977. godine kako bi iskoristile raspored planeta koji se ponavlja jednom u 176 godina i omogućava obilazak vanjskih planeta jednom letjelicom. Voyager 1 je na tom putu prošao pored Jupitera i Saturna, a obje sonde nose i zlatnu gramofonsku ploču sa zvucima i slikama Zemlje, namijenjenu eventualnim vanzemaljskim civilizacijama. Voyager 1 je 1990. snimio i čuvenu fotografiju Zemlje kao sićušne tačke u prostranstvu, poznatu kao "Blijeda plava tačka".

Voyager 1 je 2012. godine ušao u međuzvjezdani prostor, a Voyager 2, koji leti drugom putanjom, 2018. To su jedine letjelice koje su ikada direktno istraživale prostor izvan heliosfere, zaštitnog mjehura od čestica i magnetnih polja koji stvara Sunce. S njima se komunicira preko NASA-ine mreže Deep Space Network, velikih antena na tri lokacije širom svijeta.

Bitka za svaki vat

Sonde energiju dobijaju iz radioizotopskih termoelektričnih generatora, koji toplotu raspada plutonija pretvaraju u električnu energiju. Kako se plutonij troši, svaka sonda godišnje izgubi oko četiri vata snage, pa tim već godinama isključuje sve što nije neophodno.

Misija je počela s deset naučnih instrumenata. Dio je ugašen nakon prolaska pored planeta, a u posljednjih nekoliko godina zbog manjka energije isključena su još dva instrumenta na Voyageru 1. Inženjeri su u septembru izveli zahvat nazvan "Big Bang": istovremeno su isključili tri uređaja koji održavaju letjelicu dovoljno toplom i zamijenili ih s tri štedljivija. Isto su šest sedmica ranije uradili na Voyageru 2. Bez toga bi već u ljeto 2027. morali ugasiti još jedan instrument.

Sonda je zadala i novu glavobolju. Od 18. do 19. oktobra Zemlja nije mogla uhvatiti njen signal, a on se 20. oktobra ponovo pojavio sam, prije nego što je tim poslao ikakve komande. Utvrđeno je da se jedna grupa potisnika isključila, a automatski su se uključili rezervni. Uzrok se još istražuje.

"Prvi put vidimo da letjelica radi nešto ovakvo, ali moramo očekivati neočekivano", rekao je Kareem Badaruddin.