"Ovo je bila misija koja je promijenila naš pogled na našeg susjeda Veneru i utrla put novim otkrićima o tome šta je potrebno da se postane raj ili pakao", izjavili su zvaničnici JAXA-e o misiji, misleći na ozloglašeno visok pritisak i visoku temperaturu površine Venere u poređenju sa Zemljom.
JAXA je napomenula da je misija Akatsuki omogućila 178 naučnih radova i da taj broj raste te da je utrostručila svoj 4,5-godišnji projektovani vijek trajanja, iako je sonda propustila svoju prvu priliku da orbitira oko Venere.
Svemirska letjelica vrijedna 300 miliona dolara, poznata i kao Venus Climate Orbiter, lansirana je 2010. godine te je doživjela kvar glavnog motora tokom leta, propustivši priliku za ključni pogon za ulazak u orbitu. Međutim, nevjerovatno to što je misija preživjela dovoljno dugo za drugi pokušaj ulaska u orbitu 2015. godine, kada se Akatsuki približio Veneri nakon pet godina kruženja oko Sunca.
"S obzirom na oštećenje glavnog raketnog motora, tim je bio prisiljen biti kreativan. Svemirska letjelica bi morala pokušati 'uhvatiti' Veneru koristeći manje snažne potisnike, koji su dizajnirani za zadatke kontrole položaja i finog podešavanja. Ulazak u orbitu nikada ranije nije postignut takvom metodom, ali istraživanje je oduvijek bilo redefinisanje nemogućeg", saopćila je JAXA.
Ipak, Akatsuki ne samo uspio, već je istrajao u istraživanju Venere skoro deceniju. JAXA je objavila da je izgubila kontakt sa svemirskom letjelicom 29. maja 2024. godine nakon otprilike mjesec dana problema s komunikacijom.
Akatsuki je imao za cilj da sazna više o klimi Venere, koja ima površinske temperature dovoljno visoke da topi olovo, uz ogroman pritisak koji je uništio prethodne misije slijetanja za nekoliko minuta. Kao orbiter, Akatsuki se fokusirao na oblačnu obalu Venere koja se nalazi oko 50 do 70 kilometara iznad površine.
"U ovoj regiji, vjetrovi pušu brzinom koja je slična brzim vozovima Shinkansen, 60 puta brže od rotacije planete, što je fenomen koji je poznat kao super rotacija", otkrila je JAXA.
Dok oblaci na Veneri obilaze planetu u prosjeku za oko četiri zemaljska dana, izuzetno spora rotacija Venere znači da jedan dan na Veneri traje ekvivalentno 243 dana na našoj planeti.
Akatsuki je napredovao u učenju o super rotaciji.
"Dok je Akatsuki neprestano gledao u površinu Venere, istraživači su mapirali oblake između stotina fotografija, mjereći njihovu brzinu dok su klizili oko planete. Ova analiza je otkrila da ubrzanje oblaka zavisi od lokalnog solarnog vremena, što sugeriše da se nevjerovatne brzine rotacije održavaju solarnim zagrijavanjem", navela je agencija.
Ovo otkriće ima implikacije za život izvan Zemlje. Venera obiđe Sunce za samo 225 dana, što je kraće vrijeme od njene rotacije. To znači da je planeta gotovo plimno zaključana, što bi bio slučaj kada bi njena površina stalno imala jednu hemisferu okrenutu prema Suncu, baš kao Zemljin Mjesec, čija je bliža strana stalno okrenuta prema našoj planeti.
"Mnoge od otkrivenih ekstrasolarnih planeta mogu biti u plimnom zaključavanju i postoji stalna debata o tome da li to ometa njihove šanse za nastanjivost. Bez mehanizma za preraspodjelu topline, zrak na noćnoj strani plimno zaključanog svijeta bi se smrznuo i izazvao globalni atmosferski kolaps. Međutim, ako je brza rotacija Venerine atmosfere potaknuta toplinskim unosom sa zvijezde, onda bi to mogao biti uobičajeni mehanizam koji bi dovoljno brzo preraspodijelio toplinu na plimno zaključanim svjetovima kako bi se sačuvao njihov zrak", piše JAXA.
Akatsuki je prvobitno lansiran sa šest instrumenata, od kojih su svi još uvijek radili kada je ušao u orbitu Venere 2015. godine. Dvije infracrvene kamere su prestale raditi otprilike godinu dana nakon ulaska u orbitu, ali se vjerovalo da su posljednja četiri instrumenta još uvijek bila ispravna kada je Akatsuki prestao komunicirati 2024. godine.
Misija je donijela i neka druga otkrića, saopćila je JAXA. Naučnici su uočili karakteristiku nalik luku u atmosferi koja je trajala najmanje četiri zemaljska dana, za što su istraživači sugerisali da je posljedica planina na Veneri, koje omogućavaju gasu iz niže atmosfere da se kreće više kao "gravitacijski val" u većoj mjeri nego što se to opaža na Zemlji. Ali, veća saznanja će zahtijevati nove misije na Veneri.
Neke misije su u fazi planiranja. Na primjer, američka svemirska agencija NASA radi na misiji pod nazivom DAVINCI, koja je dizajnirana da "prodre" u atmosferu, kao i drugoj misiji pod nazivom VERITAS, koja će kružiti oko planete u potrazi za informacijama o njenoj površini i unutrašnjosti. Evropska svemirska agencija (ESA) razvija EnVision, orbiter koji će proučavati atmosferu, unutrašnjost i površinu Venere.
Međutim, i DAVINCI i VERITAS su u opasnosti od gubitka finansiranja prema zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa za budžet NASA-e za 2026. godinu, kojim se finansiranje agencije smanjuje za 24 posto, a otkazuju se i desetine naučnih misija. Šta će se sljedeće dogoditi, političari još uvijek raspravljaju tokom tekućeg "zatvaranja američke vlade" koje je počelo 1. oktobra, kada finansiranje nije dogovoreno za novu fiskalnu godinu.
Tražite polovni SUV? Da li je Toyota RAV4 četvrte generacije jedan od najboljih izbora na tržištu
Džeko sa peharom: Pogledajte kako su igrači Schalkea proslavili ulazak u Bundesligu
