U pećinskom sistemu
98

U Južnoj Africi otkriveno groblje staro 200.000 godina

D. B.
Najstarije poznato groblje na svijetu pronađeno je u Južnoj Africi, a ustanovljeno je da su novootriveni drevni grobovi stari najmanje 200.000 godina.

Naučnici su pronašli sekelete vrste Homo naledi, dalekih rođaka ljudi. Ovi drevni ljudi su bili niski, imali su duge ruke, zakrivljene prste i mali mozak veličine narandže. Novootkriveni drevni grobovi stari su najmanje 200.000 godina, a prethodno se vjerovalo da su grobnice Homo sapiensa stare 100.000 godina zapravo najstarije lokacije za sahranjivanje u historiji hominina.

Poznati paleoantropolog Lee Berger predvodio je iskopavanje u pećinskom sistemu Rising Star, dijelu Kolijevke čovječanstva, koja je dio UNESCO-ve svjetske baštine u Južnoj Africi. Tim je otkrio nekoliko fosila Homo naledi vrste zakopanih na oko 30 metara u pećinskom sistemu Rising Star na ovoj lokaciji.

"Biti unutar pećina, unutar svijeta vrste Homo naledi, nije samo avantura koja mijenja život, nego nas ono što smo otkrili prisiljava da ponovo razmislimo o čitavom nizu pretpostavki o homininima i ljudskoj evoluciji", rekao je Fuentes, profesor antropologije na Univerzitetu Princeton.

Zakopavanja ovalnog oblika sadržavala su ostatke desetak izumrlih vrsta hominina, koji su vjerovatno zakopani u položaju fetusa. Pojedini su identificirani kao odrasli, no bilo je i djece vjerovatno mlađe od 13 godina.

Ova vrsta hominida koja se penjala po drveću bila je na "raskršću" između majmuna i modernih ljudi. Prve kosti vrste Homo naledi otkrivene su još 2013. godine.

Veličina njihovog mozga je odgovarala tek trećini veličine mozga modernih ljudi, a dugo se smatralo da nisu bili sposobni za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje. Međutim, novoidentificirani primjerci osporavaju trenutno razumijevanje ljudske evolucije jer se uglavnom pretpostavljalo da je razvoj većeg mozga omogućio izvođenje složenih aktivnosti kao što je sahranjivanje mrtvih. Ovi nalazi upućuju na to da praksa sahranjivanja nije bila "isključiva" za hominine s velikim mozgom.

Uprkos svom malom mozgu, ovi hominidi iz kamenog doba možda su također palili vatru i ugravirali geometrijske simbole na zidovima pećina. Ovi identificirani ugravirani simboli mogli bi biti stari između 241.000 i 335.000 godina.