Teleskop Nancy Grace Roman je spreman za lansiranje, radit će stvari koje su trenutno nemoguće

NASA-ini naučnici okupili su se ove sedmice kako bi predstavili najnovije informacije o svemirskom teleskopu Nancy Grace Roman, narednoj velikoj NASA-inoj opservatoriji koja će se uskoro pridružiti legendama poput svemirskih teleskopa Hubble i James Webb.

Teleskop Roman, koji je vrijedan 4 milijarde dolara, trebao bi biti lansiran raketom SpaceX-a 30. augusta, a prema riječima tima, to je čak devet mjeseci prije planiranog roka.

"Za 30 dana lansirat ćemo Roman, testirati ga, otvoriti zaštitni poklopac otvora teleskopa koji se može rasklopiti, usmjeriti ga prema nebu i prvi put poslati podatke na Zemlju", rekao je Jeremy Perkins, naučnik zadužen za integraciju i testiranje teleskopa Roman, tokom konferencije za medije održane u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, u saveznoj državi Maryland.

Najnovije informacije objavljene u srijedu dolaze samo nekoliko dana nakon što je NASA saopćila da je Roman napunjen hidrazinskim gorivom, vrstom goriva poznatom po velikoj efikasnosti, ali i po tome što je otrovno i nestabilno. Upravo zbog toga agencija traži načine da se odmakne od upotrebe ove vrste goriva, ali se ono i dalje često koristi dok ne bude dostupna odgovarajuća zamjena.

Za teleskop Roman je potrebna velika količina hidrazina. Razloga za to ima nekoliko, kako je objasnio Perkins.

Prije svega, važno je znati da će Roman putovati prema takozvanoj Lagrangeovoj tački 2, gravitacijski stabilnoj tački udaljenoj više od milion kilomatara, koja se nalazi između Zemlje i Sunca. To je popularna lokacija za svemirske opservatorije jer omogućava da letjelice budu orijentisane tako da njihovi instrumenti ostanu zaštićeni od toplote, dok solarni paneli i dalje mogu primati Sunčevu svjetlost za napajanje. Na primjer, i svemirski teleskop James Webb (JWST) nalazi se u tački L2.

Na putu prema L2, Roman će morati potrošiti dio goriva kako bi korigovao putanju i osigurao da stigne na pravo odredište.

"Oko stotog dana obavit ćemo završno ubacivanje u orbitu, kako bismo stigli u našu konačnu orbitu oko L2. Nakon toga imamo dovoljno goriva za sva rasterećenja momenta i manevre održavanja položaja koji će nam biti potrebni tokom pet godina rada, pa i duže", rekao je Perkins.

Sada kada je Roman napunjen gorivom, sljedeći korak bit će njegovo pričvršćivanje na raketu SpaceX Falcon Heavy, koja će ga ponijeti izvan naše planete.

"Zatvaranje u zaštitni omotač, odnosno trenutak kada se opservatorij smješta u aerodinamički oklop koji će ga odvesti u orbitu, dogodit će se za samo tri sedmice", rekla je Jackie Townsend, menadžerica projekta Roman.

Townsend je također dodala da je, sveukupno gledano, cijeli tim spreman za lansiranje.

"Romanov tim iz snova nastavlja ostvarivati velike stvari i s velikim zadovoljstvom mogu još jednom reći da je spreman za lansiranje", istakla je ona.

Što se tiče onoga što slijedi nakon lansiranja, postoji jedan dobar način da se stvari stave u perspektivu.

Kada Roman uporedimo sa svemirskim teleskopom Hubble, treba imati na umu da naučnici očekuju da će Roman svake godine proizvesti više od 500 terabajta podataka. Tokom približno 35 godina rada, Hubble je ukupno proizveo 400 terabajta podataka.

"Roman ima približno istu osjetljivost i oštrinu slike kao Hubble, ali nebo može pregledati mnogo brže, tako da bi za istraživanje naše galaksije Mliječni put tokom jednog mjeseca Hubbleu bilo potrebno oko jednog stoljeća. Bilo bi nam potrebno više od pola miliona 4K televizora da u potpunosti prikažemo samo jednu Romanovu fotografiju iz našeg najvećeg istraživanja. Da biste shvatili razmjere, ti televizori zauzeli bi površinu od 45 gradskih blokova na Manhattanu", rekla je Julie McEnery, glavna naučnica projekta Roman, tokom konferencije.

Iako novi teleskop ima određene mogućnosti posmatranja u bliskom infracrvenom spektru zahvaljujući svom impresivnom instrumentu Wide-Field Instrument (WFI), ipak ne može parirati izuzetno osjetljivim infracrvenim senzorima teleskopa JWST. Međutim, tamo gdje ima prednost jeste njegovo panoramsko vidno polje. Jedna Romanova fotografija bit će približno 50 puta šira.

"Webb je osmišljen tako da može izuzetno duboko i s nevjerovatnom osjetljivošću istraživati svemir kako bismo pronašli rijetke objekte iz ranog univerzuma, ali potreban vam je Roman da pronađete rijetke objekte u nama bližem svemiru", kazala je McEnery.

Kao primjer je navela takozvane "male crvene tačke", zagonetne objekte koji se iznova pojavljuju na JWST snimcima drevnog svemira. Ključ za razumijevanje tih objekata jeste da ih se pronađe što više. Međutim, zbog izuzetno uvećanih snimaka JWST-a, koji su usmjereni na veoma, veoma udaljeni svemir, on ne može odjednom mapirati veliki broj takvih objekata. Roman je upravo za to napravljen.

Kada svi ti podaci budu prikupljeni, mogućnosti onoga što bismo mogli otkriti bit će gotovo beskrajne. Jedan od Romanovih instrumenata, nazvan koronograf, trebao bi revolucionirati istraživanje egzoplaneta, dok će WFI tokom glavnog istraživanja teleskopa skenirati kosmos i snimiti oko dvije milijarde galaksija.

"Ja na ovo gledam kao na izvođenje magije uz pomoć fizike. Iskorištavamo talasna svojstva svjetlosti kako bismo poništili svjetlost zvijezde, što nam omogućava da snimimo planete koje se nalaze pored nje“, istakla je McEnery.

Razumijevanje dinamike što većeg broja galaksija pomoći će naučnicima da odgonetnu složenost tamne materije i tamne energije. Ne možemo vidjeti tamni svemir, ali možemo vidjeti kako on utiče na njegov vidljivi dio. A to su samo neki od očekivanih rezultata Romanovog istraživanja. Kako je tim više puta naglašavao, najbolja otkrića bit će ona koja niko nije očekivao.

"Kada smo gradili Hubble i Webb, tragali smo za udaljenim galaksijama u najdaljim dijelovima svemira, ali zahvaljujući Hubbleu i Webbu, danas možemo pratiti asteroide koji bi mogli predstavljati prijetnju Zemlji ili budućim lunarnim bazama na površini Mjeseca. To su bile nemoguće stvari koje su sada postale moguće, a ponekad čak i rutinske", izjavio je Shawn Domagal-Goldman, direktor Odjela za astrofiziku u sjedištu NASA-e, tokom konferencije.

Možda će ono što nam Roman donese otvoriti put sljedećoj generaciji teleskopa koji će nositi njegovo ime, smatra Townsend.

Roman nosi ime po Nancy Grace Roman, pionirki u svom području koja je bila prva izvršna direktorica u NASA-i, kao i prva glavna astronomkinja ove agencije. Često je nazivaju "majkom Hubblea" zbog njenog ogromnog doprinosa razvoju tog teleskopa, a poznata je i po pionirskim istraživanjima. Također je pomogla u postavljanju temelja nauke o egzoplanetama decenijama prije otkrića prve egzoplanete.