Stijena stara više od četiri milijarde godina među najstarijim je komadima Marsa pronađenim na Zemlji

Stijena je zamalo bila zanemarena, a istraživači su u početku posumnjali da je uzorak težak 800 grama samo još jedan uobičajeni šergotit, odnosno pripadnik poznate klase meteorita kojoj pripada i većina od približno 435 stijena s Marsa koje su pale na Zemlju. Međutim, ispostavilo se da stručnjaci u početku nisu bili u pravu.

U novoj studiji, koju su finansirali NASA-ini fondovi, istraživači su otkrili da je meteorit nazvan Teghaza 001 zapravo fragment prvobitne Marsove kore star 4,1 milijardu godina. Ovo otkriće svrstava ga među najstarije stijene s Crvene planete ikada identificirane i čovječanstvu pruža rijedak uvid u vrijeme kada je Mars izgledao poput Zemlje.

Analize minerala i izotopa otkrile su da je podzemna voda promijenila sastav stijene prije približno 4,1 milijardu godina, što ukazuje na mnogo dinamičniji rani ciklus kruženja vode na Marsu nego što se ranije smatralo. Ono što ovaj meteorit čini izuzetnim nije samo njegova starost nego i ono što mu se dogodilo.

Teghaza 001 razlikuje se od rijetkih sličnih uzoraka, poput meteorita ALH84001 i "Crne ljepotice" (Black Beauty), po svojoj složenoj vulkanskoj strukturi koju čini više minerala, umjesto da se sastoji od samo jednog minerala ili fragmentiranog materijala.

Otkrivanje tajni ove stijene zahtijevalo je precizne tehnike koje djeluju kao da su preuzete iz naučnofantastičnih filmova.

Kako bi odredio starost uzorka, a da ga pritom ne uništi, geohemičar s Caltecha Francois Tissot primijenio je preciznu metodu određivanja starosti pomoću rubidija i stroncija direktno na površini stijene.

Većina metoda za određivanje starosti podrazumijeva rastvaranje cijelog uzorka u kiselini, ali ovaj napredni pristup omogućio je očuvanje rijetkog uzorka s Marsa. Tim je analizirao mikroskopska zrna cirkona na malom dijelu površine, manjem od nokta, te tako dobio precizne rezultate, a istovremeno sačuvao meteorit za buduća istraživanja.

Rezultati su iznenadili istraživače u laboratoriju. Hemijski tragovi potvrdili su da je dinamičan i aktivan ciklus kruženja vode promijenio geološku strukturu Marsa prije 4,1 milijardu godina. To je bilo vrijeme kada je planeta počela gubiti svoju drevnu atmosferu u svemiru.

Naučnici su uporedili mineralni sastav meteorita Teghaza 001 s podacima daljinskog istraživanja koje je prikupila NASA-ina sonda Mars Reconnaissance Orbiter. Rezultati ukazuju na to da se njegov hemijski dvojnik nalazi u južnim visoravnima Marsa, području prekrivenom brojnim kraterima.

Negdje u tim drevnim brdima, snažan sudar s kosmičkim tijelom izbacio je stijenu u svemir. Udar ju je poslao na međuplanetarno putovanje koje je završilo hiljadama milenija kasnije u pijesku Sahare.

Danas, sigurno pohranjena u univerzitetskim depoima, ova ružičasta neznanka primorava geologe da preispitaju koliko se brzo Mars hladio, formirao kontinente i gubio vodu.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Science.