Šatl Discovery (Foto: AP)
NASA planira da ove godine okonča 30-godišnji program letova orbitalnih letjelica, poznatih kao šatl.
Prvi put od kada su počele da šalju ljudske posade u svemir, SAD nemaju letjelicu koja će odmah nastaviti da prevozi američke astronaute do Međunarodne svemirske stanice. Nekolicina bivših astronauta izrazila je zbog toga zabrinutost za budućnost američkog programa za istraživanje svemira.
Kada je Jim Lovell 1968. godine u kapsuli Apollo 8 obletio oko Mjeseca ljudi na zemlji bili su zadivljeni. Amerikanci su bili sve bliži spuštanju na Mjesec, što su i postigli sljedeće godine.
"Srećem ljude u 50-tim i 40-tim godinama koji su tada bili djeca i koji mi kažu: 'Vi ste me podstakli da postanem inžinjer, ili naučnik' i slično", kaže Lovell.
Jedna od njih je Pamela Melroy, koja je postala astronaut i 2007. komandovala je šatlom Discovery.
"Vjerujem da je Apollo nadahnjivao generacije učenika i da će isto biti sa šatlom", rekla je Melroy.
Ali, Lovell kaže da bez šatla ili neke druge letjelice nove generacije neće doživljavati entuzijazam koji je podsticao dosadašnji snažan program svemirskih istraživanja.
"Kritikujem način na koji se odvija taj program, jer je bio važan dio mog života pa bih želio da bude nastavljen, mada strahujem da neće", kaže Lovell.
Početak kraja programa šatla počeo je 2003. kada se šatl Columbia raspao prilikom povratka na zemlju. Pamela Melroy učestvovala je u istrazi o uzrocima te nesreće.
"Tragedija Columbije bila je veoma bolna za sve nas. Mnogi su povjerovali da su orbiteri previše podložni kvarovima da bismo nastavili da letimo na njima. Nisam sigurna da se slažem s tim. Smatram da je bilo vrijeme da odemo dalje od niske orbite oko zemlje, ali nas je ta nesreća podsjetila da je to opasan posao", kaže Pamela Melroy.
Drugi motiv bilo je sve skuplje finansiranje letova. NASA kaže da jedno lansiranje šatla košta 450 miliona dolara. Ali, Lovell ističe da se tim novcem plaćaju poslovi na zemlji i podstiče tehnološki razvoj.
"Ni cent se ne troši u svemiru, sve se troši na zemlji. Troši se na poslove koji donose nove tehnologije, a koji su rašireni po čitavoj Americi", kaže on.
Prošle godine američki predsjednik Barack Obama predstavio je svoju viziju američkig svemirskog programa, uključujući razvoj tehnologije za spuštanje ljudi na Mars, ali ne i na Mjesec.
Pamela Melroy kaže da bi o tome trebalo ponovo razmisliti.
"Teško je otići na šestomjesečni let bez ikakve prakse, pa je Mjesec očigledan izbor. Neki asteroid bi takođe bio dobar. Mnogo toga govori za i protiv, ali mislim da ćemo prije tog gigantskog skoka naprijed, ka Marsu, morati negde da ga uvježbamo", kaže Melroy.
Vizija predsjednika SAD Baraka Obame obuhvata podsticanje privatnih kompanija da razvijaju sljedeću generaciju svemirskih letjelica. U međuvremenu, astronauti će morati da se oslone na ruske rakete tipa Soyuz za letove do i od Međunarodne svemirske stanice.
"To nas košta 60 miliona dolara po letu, ali je dugoročno gledano prilično jeftino u poređenju sa novcem koji ćemo davati privatnim kompanijama da rade isto", kaže Lovell.
NASA je nedavno pristala da plati 75 miliona dolara kompaniji Space X da razvije letjelicu koja će naslijediti šatl. Kompanija kaže da će letjelica nazvana Dragon, testirana u decembru, moći da ponese sedmoro astronauta u orbitu za svega 20 miliona dolara po osobi.
Spejs iks planira da prvi takav let obavi 2014. godine, tri godine nakon posljednji šatl bude letio oko Zemlje, navodi "Glas Amerike".
Možda vas zanima
Vezani članci
Nikad snažnija avijacija
Iran potvrdio kupovinu lovaca Sukhoi Su-35 od Rusije, stižu u martu
Austrijski državljani
