Rogovi nosoroga u Južnoafričkoj Republici će biti radioaktivni kako bi se borili protiv krivolovaca

Grupa sa Univerziteta Witwatersrand izjavila je da je postupak bezopasan za nosoroge, ali će omogućiti carinicima da otkriju krijumčarene rogove dok se prevoze širom svijeta.

Južna Afrika ima najveću populaciju nosoroga na svijetu, a stotine životinja tamo se svake godine ulove u krivolov.

Univerzitetski poduhvat, nazvan Rhisotope Project, pokrenut je u petak nakon šest godina istraživanja i testiranja.

"Naš je cilj primijeniti Rhisotope tehnologiju u velikim razmjerima kako bismo pomogli u zaštiti jedne od najikoničnijih i najugroženijih vrsta u Africi. Time štitimo ne samo nosoroge već i vitalni dio naše prirodne baštine", rekla je Jessica Babich, voditeljica Rhisotope Projecta.

Testovi provedeni u pilot studiji, u kojoj je sudjelovalo 20 nosoroga, potvrdili su da radioaktivni materijal nije štetan za životinje.

"Dokazali smo, izvan naučne sumnje, da je postupak potpuno siguran za životinju i učinkovit u tome da se rog može otkriti putem međunarodnih carinskih nuklearnih sigurnosnih sistema", rekao je James Larkin, profesor na Univerzitetu Wits, koji je također dio projekta.

Istraživači Univerziteta Wits, koji su sarađivali s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, otkrili su da se rogovi mogu otkriti čak i unutar punih transportnih kontejnera od šest metara.

Svake godine od 2021. godine više od 400 nosoroga je krivolovljeno u Južnoj Africi, kaže dobrotvorna organizacija za očuvanje prirode Save the Rhino.

Rogovi afričkih nosoroga često se izvoze na azijska tržišta gdje se koriste u tradicionalnoj medicini, a smatraju se i statusnim simbolom.

Bijeli nosorozi smatraju se ugroženima, dok su crni nosorozi kritično ugroženi.