Galaksija NGC 4395 prikazana je na snimku načinjenom u infracrvenom svjetlu. Ova patuljasta galaksija je relativno mala u usporedbi sa našom galaksijom Mliječni put, koji je gotovo 1000 puta masivniji.
Galaksija nema centralnog zgušnjenja jer je kod ovakvih struktura koncentracija zvijezda u njihovim središtima mala. Astronomi su pomoću NASA-inog satelita “Wide-field Infrared Survey Explorer” ili WISE, našli više dokaza da ovakve patuljaste galaksije, suprotno prethodnim teorijama, posjeduju super masivne crne jame u svom središtu. Na ovoj slici, aktivno “hranjena” super masivna crna jama, opaža se u jezgru galaksije kao sjajan crvenkasti izvor.
Crne jame imaju različite mase, one najmanje, su samo nekoliko puta masivnije od našeg Sunca i nastaju kao rezultat eksplozije supernovih. Najveće od ovih “mračnih zvijeri” posjeduju masu milijarde puta veću od mase Sunca. No, kako se process rasta crnih jama odvija, je misterija. Istraživači koriste letjelicu WISE kako bi riješili ovo pitanje. Dakle, traga se za crnim jamama u manjim, "patuljastim" galaksijama. Ove galaksije nisu doživjele velike promjene tokom svoje kosmičke historije tako da su više “netaknute” od svojih težih kolega. Na neki način, one sliče galaksijama kakve su mogle postojati kada je svemir bio mlad, i tako nam ponuditi uvid u rađaonice super masivnih crnih jama.
Nova posmatranja daju argument protiv ranije popularne teorije o načinu rasta super masivnih crnih jama. Smatralo se da one isključivo povećavaju svoju masu tokom međusobnih sudara galaksija.
"Mi još uvijek ne znamo kako su se formirale super masivne crne jame u središtima galaksija. Ali pronalaženje velikih crnih jama u malim galaksijama pokazuje nam da su se one morale nekako formirati u ranom svemiru prije nego što su se pojedine galaksije počele sudarati sa drugim, sličnim zvjezdanim sistemima", rekao nam je Muhamed Muminović iz Astronomskog društva Orion Sarajevo.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
