Nauka
7

Otzijeva krv najstarija na svijetu

SRNA
Naučnici koji proučavaju Otzija, odnosno tijelo muškarca staro 5.300 godina, koje je pronađeno smrznuto na italijanskim Alpima 1991. godine, pronašli su crvene ćelije krvi oko njegovih povreda. Naučnici su izolovali, kako kažu, najstarije tragove ljudske krvi ikad pronađene, javio je Rojters.

Njemački i italijanski naučnici upotrijebili su atomski mikroskop da istraže sekcije tkiva iz rane zadobijene strijelom koja je i ubila ovog čovjeka iz bronzanog doba, a koji je nađen zamrznut na glečeru, kao i iz posjekotine na desnoj ruci.

"Oni zaista liče na današnje uzorke krvi", rekao je 46-godišnji profesor Albert Zink, šef Instituta za mumije i ledenog čovjeka na Evropskoj akademiji u Bolzanu, prijestonici italijanskog regiona Alto-Adige u kojoj se govori njemački.

On je dodao da su ovo do sada najstariji uzorci ćelija krvi i da se ova tehnika može koristiti za istraživanje egipatskih mumija.

Studija je provedena u saradnji sa Tehničkim Univerzitetom u Njemačkoj i Centrom za nano nauke u Minhenu.

U protekle dvije decenije naučnici su prikupili podatke iz stomaka, crijeva i zuba dobro očuvanog tijela, koga su pronašli njemački planirani na glečeru 1991. godine u Tirolskim Alpima na austrijsko-italijanskoj granici.

Otzi, koji je ime dobio po njemačkoj riječi za oblast u kojoj je pronađen, imao je smeđu kosu i nultu krvnu grupu. Vjeruje se da je u vrijeme smrti imao 45 godina. On je pogođen strijelom dok se penjao planinom prije 5.300 godina.
Nanotehnološki instrument koji su koristiili Zink i njegov tim skenira površinu tkiva koristeći fini tanki skalpel, koji pravi trodimenzionalnu sliku povrede.

Zink, antropolog, rekao je da pronađene krvne ćelije imaju klasičan oblik krofne, koji se viđa danas kod zdravih osoba.

"Zanimljivo je vidjeti da krvna zrnca mogu da traju toliko dugo", rekao je on.

On je dodao da će to otvoriti mogućnosti za forenzičare, kao i preciznije određivanje starosti mrlja od krvi u krivičnim istragama.

Početkom godina naučnici su uradili potpuni skener genoma kod Otzija i utvrdili da je imao predispoziciju za kardiovaskularne bolesti i braon oči.

Otzi je bio netolerantan na laktozu koja je bila uobičajena u neolitskim agrargnim zajednicama i prvi je poznati nosilac Lajmske bolesti, bakterijske infekcije koju šire ubodi krpelja.
Analizom povrede nastale od strijele pronađen je fibrin, protein uključen u zgrušavanje krvi.

Sa obzirom da se fibrin nalazi u svježim povredama, a zatim opada čini se da je lovac umro brzo, a ne nekoliko dana nakon što je ranjen.

Zink je proveo istraživanje sa Marekom Jankom i Robertom Starkom, profesorima materijalnih nauka na Centru za nano studije u Minhenu i italijanskim kolegama u Bolzanu.

Da bi bili sigurni da je uzorak koji ispituju zaista krv a ne polen naučnici su pribjegli drugoj analitičkoj metori poznatoj kao spetroskopska metoda Raman.

U toj metodi, laserski zrak osvjetljava uzorak tkiva i analiza spektruma svjetla omogućava identifikaciju različitih molekula. Cink je rekao da se on i njegove kolege nadaju da provedu dalje analize na Otzijevim enzimima, proteinima i imunom sistemu.
"Nadamo se da i u tim oblastima možemo ostvariti napredak", rekao je on.