Održan Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres: Više od 160 učesnika iz 17 zemalja

Nakon uspješno održana tri kongresa (2011, 2015. i 2021. godine), koji su okupili najznačajnije slaviste i slavistice, ovogodišnji Kongres je u tri dana ugostio oko 160 učesnica i učesnika koji su predstavili aktuelne lingvističke, književne i kulturološke teme, a koje se odnose na standardizaciju bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika krajem 20. i početkom 21. stoljeća; historiju jezika; teme iz dijalektologije; bosanski, hrvatski, srpski jezik u nastavnoj praksi u Bosni i Hercegovini i svijetu; savremena slavistička lingvistička istraživanja; bosanskohercegovačku književnost / književnosti naroda Bosne i Hercegovine u južnoslavenskom, komparatističkom i intertekstualnom kontekstu; fenomen migraciono-dijaspornih književnosti i manjinske književne i kulturne tradicije u slavenskom kontekstu; slavenske književnosti i tranziciju; reprezentaciju i percepciju emocija u slavenskom književnom i civilizacijskom kontekstu; savremena slavistička književna i kulturalna istraživanja.

Prof. dr. Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, naglasio je važnost ovog naučnog skupa, ističući kako Slavistički komitet Bosne i Hercegovine u pogledu organizacije Kongresa, broja učenika i učesnica te aktuelnosti i angažiranosti tema prati sva dešavanja kada je u pitanju evropska i svjetska slavistika.

“Učešće na Četvrtom bosanskohercegovačkom slavističkom kongresu uzele su slavistice i slavisti iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Francuske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Norveške, Slovenije, Slovačke, Srbije, Ukrajine i Velike Britanije. U našem programu učestvovale su i neki od najvažnijih književnika i književnica iz Bosne i Hercegovine i regiona, ali ovaj put predstavljajući svoje naučnoistraživačke radove. To su Đurđica Čilić (Hrvatska), Alojzija Zupan Sosič (Slovenija), Amila Kahrović Posavljak (Bosna i Hercegovina/Austrija) i Damir Ovčina (Bosna i Hercegovina). Jako smo zadovoljni nakon što smo čuli sve referate i istraživanja naših kolegica i kolega; ostvarili smo značajna nova poznanstva te dogovorili nove naučne projekte. Bili smo dobri domaćini, osiguravši našim gostima, između ostalog, i besplatne posjete sarajevskim muzejima, na čemu smo zahvalni prijateljima Kongresa”, rekao je prof. dr. Kardaš.

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, JU Muzej Sarajeva, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Muzej ratnog djetinjstva, Olimpijski muzej Sarajevo, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine prijatelji su Kongresa koji su otvorili svoja vrata besplatno učesnicima i učesnicama ovogodišnjeg naučnog skupa.

Predsjednica Organizacionog odbora Kongresa prof. dr. Elma Durmišević kaže da je Kongres ispunio očekivanja i gostiju, ali i organizatora, jer su svi prostori u kojima su se odvijale lingvističke, književne i kulturološke sesije bili ispunjeni stručnim i naučnim gostima, ali i studentima i studenticama kako slavistike, tako i anglistike, germanistike i romanistike. Suorganizatori Kongresa – Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hercegovine, Rektorat Univerziteta u Sarajevu i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu – podržali su Četvrti bosanskohercegovački kongres što govori o važnosti ovog događaja za Sarajevo, ali Bosnu i Hercegovinu. Dodijeljene su i zahvalnice Slavističkog komiteta svima onima koji Komitet i projekte Komiteta podržavaju još od samog osnivanja.

‟Prvog dana Četvrtog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održano je plenarno izlaganje profesorice Celije Hawkesworth (University College London), koja je i ovogodišnja dobitnica nagrade ‘Povelja bana Kulina’ za poseban doprinos slavistici. Organizacioni odbor Kongresa je jednoglasno, a na prijedlog potpredsjednice Slavističkog komiteta prof. dr. Andree Lešić-Thomas, odlučio da to bude profesorica, predavačica i prevoditeljica Celia Hawkesworth, čiji su prijevodi djela nobelovca Ive Andrića, Dubravke Ugrešić, Daše Drndić, Semezdina Mehmedinovića, Nenada Veličkovića, Alme Lazarevske, Nermine Kurspahić i Senke Marić naučni, kulturološki i umjetnički most između anglističke i slavističke tradicije. Raniji dobitnici ove nagrade su prof. dr. Svein Mønnesland, prof. dr. Nazif Kusturica i akad. prof. dr. Senahid Halilović, osnivač i prvi predsjednik Slavističkog komiteta koji, nažalost, više nije s nama, pa s obzirom na tu činjenicu, ovaj je Kongres bio ispunjen različitim emocijama: radošću i ponosom jer smo sve uradili onako kako bi i naš Profesor htio da bude urađeno, a sjetom i tugom – jer je nedostajala Profesorova podrška”, ističe prof. dr. Durmišević.

Plenarna izlaganja prof. dr. Krešimira Bagića (Sveučilište u Zagrebu) i prof. dr. Julije Dragojlović (Univerzitet u Beogradu) održana su u impresivnom prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, kao i promocija djela Slavističkog komiteta, a na kraju je, u umjetničkom dijelu Kongresa, Damir Imamović svojom jedinstvenom umjetničkom interpretacijom sevdaha oduševio prisutne.

Radni dani Kongresa (23. i 24. 5. 2025) odvijali su se na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu gdje su u tri paralelne sesije učesnice i učesnici predstavili svoja istraživanja.

Prof. dr. Amela Ljevo-Ovčina, članica Organizacionog odbora Kongresa, inače i polonistica i rusistica, kaže kako je ovogodišnji Kongres namjeravao ugostiti sudionike i učesnice iz Ukrajine koji su prijavili svoje teme za Kongres, te ih i tako podržati. ‟Nažalost, nisu mogli doći, ali su sudjelovali online. Važno im je da u ratu budu dio znanstvenog svijeta i da predstave svoja istraživanja”, ističe prof. dr. Amela Ljevo-Ovčina.

Kongres je završen u subotu, 24. 5. 2025. Najavljeni su i zbornici, kao što je i uobičajena praksa nakon ovakvih naučnih skupova. O svim aktivnostima Slavističkog komiteta možete čitati na stranici: https://slavistickikomitet.ba/.