Andrej je odavno navikao na putovanja te je u ranijem intervjuu već istakao kako je u životu selio više od 15 puta. Put u SAD mu nije teško pao, štaviše, radovao se novim iskustvima i izazovima.
"Tokom govora koji sam održao u Grosvenor auditorijumu pri National Geographicu osvrnuo sam se primarno na recentne studije kojim je naš tim u okviru National Geographica i Sharklaba ADRIA rukovodio, zajedno s partnerskim institucijama u BiH i regionu. Iako naš tim radi širom planete, želja mi je pak bila da pokažem i promovišem rezultate koje smo postigli u našoj državi, zajedno s našim cijenjenim partnerima i saradnicima", započinje priču Gajić.
Dodaje kako mu je bilo čast predstaviti našu državu na jednom ovako velikom i značajnom događaju na kojem je bilo svega desetak država Evrope.
Sjedinjene Američke Države i Ljubljana
"Iako moj posao iziskuje puno terenskog rada i putovanja, ovogodišnja junska tura svakako je bila najveća i najvažnija do sada. Jedan dan sam turistički posjetio New Jersey i New York, nakon čega sam posjetio Virginiju i naposlijetku Washington D.C. gdje sam boravio u sjedištu National Geographica u sklopu 'Explorers Festivala'", priča Gajić.
U New Jerseyju se družio s učenicima razreda "Toto's team" te su tom prilikom učenici snimili "talk show" u kojem glume Andreja. Škola "Raritan Bay" pronašla ga je preko National Geographica te su s njim radili mnoge projekte.
Dodaje kako je kasnije posjetio jezero Chimsee u Njemačkoj gdje je napravio kratki predah te se potom zaputio u Ljubljanu na regionalnu konferenciju NG Raziskovanja, gdje je bio glavni govornik.
"U Washingtonu sam se družio s nekim od najutjecajnijih naučnika današnjice. Jedan od njih je i Robert Ballard koji je zaslužan za pronalazak olupine Titanika i mnogih drugih poznatih nalaza. Tu je i jedna od najpoznatijih naučnica svih vremena Sylvia Earle, Enric Sala, Lee Berger i mnogi drugi", priča nam Andrej i dodaje kako je na okupljanju u Washingtonu bilo mnogo poznatih reditelja, glumaca i drugih poznatih ličnosti.
Ono što ga je najviše fasciniralo je, kako kaže, činjenica da na takvim druženjima svi funkcionišu kao jedna velika porodica. Kako tokom rada, tako i u slobodno vrijeme. Unutar NatGeo porodice ne postoje razlike između pozicija, što je ključ za postizanje vrlo zdrave atmosfere neophodne za ostvarenje kvalitetnih rezultata.
"U Sloveniji sam pozornicu dijelio s nekoliko kolega i prijatelja koji su ostvarili iznimno značajan i međunarodno zapažen uspjeh u oblastima svog djelovanja. Tu smo govorili pred nekoliko stotina posjetitelja, s kojima sam poslije uživao u interakcijama i dijelio odgovore na mnogobrojna pitanja", nastavlja.
Dodaje kako je posjetio sjedište čuvenog Smithsoniana, kao i nekoliko njihovih muzeja u kojima se čuva komandni modul Apollo 11, rekviziti koje su astronauti nosili tokom putovanja na Mjesec, odijelo Jurija A. Gagrina, Bell X-1, kao i svi najznačajniji moduli svemirskog programa NASA-e.
"Držati u ruci komad kamena koji je NASA donijela s Marsa je vrlo interesantno iskustvo", kaže.
NatGeoFest kojem je prisustvovao u Washingtonu je godišnji događaj koji obuhvata mnogobrojne simpozije, seminare, okrugle stolove, interne sastanke, kao i snimanja na kojim učestvuju najutjecajniji naučnici, istraživači i fotografi, zajedno s osobljem.
"Na ovogodišnjem NGF-u razgovarali smo najviše o inovacijama u nauci i tehnologiji, kao i uspostavi dugoročnih mjera zaštite pojedinih vrsta, ali i staništa koja se nalaze na rubu opstanka te o našoj viziji da zaštitimo 30 posto planeta do 2030. godine, pronalasku načina za umanjenje negativnog utjecaja (mikro)plastičnog otpada i modelima neophodnim za uspostavu planete u balansu, koji je ujedno i osnovni cilj naše Institucije. Pored isključivo naučnoistraživačkog rada, u fokusu su nam bile mnogobrojne aktivnosti namijenjene za educiranje i podizanje svijesti širih javnih masa putem naših kanala i magazina", kaže nam Andrej.
Pored svog govora u kojem se osvrnuo na istraživanja ajkula i raža u Jadranskom moru pa i Neumskom zaljevu, bio je voditelj dvije velike sesije pod nazivom "Patobiologija akvatičnih životinja" i "Naučnoistraživačko ronjenje", zajedno s prijateljem Giovannijem Chimientijem s Univerziteta u Bariju.
"U okviru toga smo imali i panel diskusije o najaktuelnijoj problematici u našem radu, unapređenju kvaliteta rada i uspostavi mnogih međunarodnih saradnji i podrške", govori nam.
Veliki planovi za budućnost
Andrej je nedavno stigao u Sarajevo gdje će provesti skoro tri sedmice u krugu najbližih te se odmoriti prije nego nastavi raditi na terenu. Navikao je, kako kaže, na brz tempo rada i života, svima to vremenom uđe u krv.
"Mnogo puta sam želio pokrenuti stabilan naučno-istraživački centar vezan za marinsku i slatkovodnu biologiju u našoj državi, što nisam uspio jer nisam naišao na dovoljno interesovanja naučnih institucija. U narednom periodu ću vjerovatno biti primoran napustiti državu, s obzirom na to da tu ne mogu pronaći nikakvu stabilnost, a naš tim radi na međunarodnom nivou", kaže Andrej.
Dodaje kako je promocija BiH u svijetu nauke bila više njegova želja nego suštinska potreba, s obzirom na 24 kilometra obale koju imamo.
"Završio sam svoju knjigu 'Ajkule i raže istočnog Jadrana'. To je moja 63. bibliografska referenca u nauci, predstavlja originalan, jedinstven i vrlo opsežan pregled opće biologije, rasprostranjenosti, stepena ugroženosti i mjera zaštite 31 vrste ajkula i 22 vrste raža koje su, do danas, zabilježene u vodama istočnog Jadrana", kaže Andrej dodajući kako je u planu da knjiga uskoro bude dostupna u PDF formi, dok je štampanje okvirno najavljeno za drugu polovinu ljeta. Knjigu je podržalo nekoliko ministarstava regiona.
"U profesionalnom životu dugo sam bio okupiran tim koliko ću radova objaviti i u koliko kvalitetnim časopisima, kako će moje statistike kotirati u svijetu – što je svakako bilo značajno za moju poziciju u NatGeo, gdje sam trenutno i član savjetodavnog vijeća za istraživače. Ipak, danas mi je to u sasvim drugom planu. Ono što me zanima jeste isključivo kakav direktan impakt moj rad može ostaviti", zaključuje Andrej i dodaje kako ne želi vidjeti stotinu citata svojih radova, već pozitivne i mjerljive promjene u ekosistemima kojima se bavi.
Osim toga, želi vidjeti motivisane mlade naučnike. Iskreno, mjerilo naučnika nije broj citata niti indeks koji on ima, već isključivo utjecaj koji ima njegov rad na civilizaciju i prirodu. Ukoliko to nije mjerljivo, sve ono drugo je uzaludno.
