Prof. dr. Emira Kahrović: Pravi lijek protiv raka bit će onaj koji zaustavlja metastaze i invazivnost tumora

Kako su saopćili iz ANU BiH, predavanje je bilo posvećeno tome kako metalni kompleksi u hemoterapiji, prvenstveno platinski lijekovi, i dalje predstavljaju osnovu terapije za veliki broj pacijenata.

Kahrović je navela da iako savremena nauka intenzivno razvija nove terapijske pristupe u liječenju malignih oboljenja, klinička realnost i dalje se u velikoj mjeri oslanja na decenijama stare lijekove.

"Platinski lijekovi su prva linija fronta u liječenju malignih oboljenja. Najmanje 50 posto pacijenata tokom liječenja prima lijekove na bazi platine ili njihove kombinacije", ukazala je Kahrović.

Ovi lijekovi djeluju, kako je obrazložila, kao neselektivni citostatici, ciljajući DNK ćelije, što objašnjava njihovu efikasnost, ali i ozbiljne nuspojave.

"Zbog toga što djeluju i na zdrave ćelije, izazivaju sistemsku toksičnost i hemoterapija se teško podnosi", dodaje.

Napomenula je da su savremena istraživanja usmjerena na prevazilaženje ključnih ograničenja postojećih terapija - toksičnosti i rezistencije. U tom kontekstu razvijaju se, kako je naglasila, novi pristupi zasnovani na personaliziranoj medicini, pametnim nanotransporterima i preciznom dizajnu lijekova.

"Cilj je da lijek dođe tačno tamo gdje treba djelovati, do tumorske ćelije, uz minimalno oštećenje zdravog tkiva", istakla je Kahrović i dodala da se sve više koriste nanomaterijali kao nosači lijekova, uključujući zlatne nanočestice, koje omogućavaju kontrolisanu dostavu i aktivaciju terapije.

Podsjetila je da poseban izazov ostaju metastaze, koje su prepoznate kao ključni problem u liječenju raka.

"Konačni cilj svih ovih istraživanja je zaustaviti invazivnost tumora i metastaze i to bi bio stvarni terapijski proboj", kazala je.

Pitanje dostupnosti lijekova

Uprkos naučnom napretku, otvorena su i pitanja dostupnosti novih terapija. Prema njenim riječima, razvoj lijekova ne zavisi isključivo od naučnih otkrića, već i od ekonomskih i etičkih faktora.

"Onog trenutka kada se pojavi mogućnost značajnog profita, nauka prelazi iz ruku istraživača u ruke korporativnih struktura. Tada se na neki način odlučuje ko će imati pristup novim terapijama, a ko ostaje u okvirima postojećih", upozorila je.

Zaključila je da iako su značajni iskoraci već napravljeni u laboratorijskim istraživanjima, klinička praksa još uvijek dominantno počiva na postojećim terapijama dok nova generacija lijekova tek treba proći kompleksan put do široke primjene.

"Možda su neki lijekovi već razvijeni ili smo im blizu, ali njihova dostupnost zavisi od ekonomskih faktora. Kada postoji interes i profit, tada dolazi i do njihove primjene", navela je Kahrović.

Time se otvara, kako je naglasila, i ozbiljno etičko pitanje.

"Nisam sigurna da će takvi lijekovi u skorije vrijeme biti dostupni svima. Dostupnost terapije i dijagnostike danas je suštinsko pitanje medicinske etike", kazala je.

Postavlja se pitanje da li smo već ušli u postplatinsku eru. Odgovor na ovo pitanje ostaje nijansiran.

"Mislim da smo iskoračili u laboratoriji, ali u realnom sistemu još uvijek dominiraju platinski lijekovi. Oni su i dalje prva linija borbe protiv raka", ocijenila je.

Konačni cilj

Konačni cilj ostaje isti - ono što medicina još uvijek nema.

"Pravi lijek bio bi onaj koji zaustavlja metastaze i invazivnost tumora. To je krajnji cilj svih ovih istraživanja", ukazala je.

Uprkos izazovima, Kahrović smatra da postoji razlog za optimizam.

"Pozitivno je što se intenzivno razvijaju nove strategije i što sve bolje razumijemo kako djelovati ne samo na tumor, nego i na njegovo okruženje jer upravo tu može biti ključ za zaustavljanje širenja bolesti", rekla je.

Iz ANU BiH su saopćili da se ovim predavanjem još jednom potvrdilo da se borba protiv raka danas vodi na granici između naučnih otkrića, tehnološkog napretka i društvenih odluka o dostupnosti liječenja, gdje nauka možda već ima odgovore, ali sistem još traži način da ih učini dostupnim svima.

Predavanje je organizovalo Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka ANU BiH, a moderirao ga je akademik Dejan Milošević.