Naučnici tvrde: Glavni dijelovi ćelija nastali su odvojeno, spontano i jednostavno
U svojoj osnovi ćelija se sastoji od tri podsistema: sitem za kreiranje odjeljaka, koji uz pomoć lipida sadržaj drži na jednom mjestu, metabolički sistem sa katalizatorima i enzimima i sistem za kopiranje DNK i RNK.
DNK sadrži molekule sa instrukcijama za stvaranje proteina, jednog od najvažnijih dijelova svih živih organizama. Ipak, ćelije ne mogu kopirati DNK bez već postojećih proteina i ne mogu sintetizirati lipide bez enzima koji su bazirani na proteinima.
Problem koji podsjeća na priču o tome šta je starije - koka ili jaje, sada je možda riješen zahvaljujući naporu stručnjaka.
Jedno od najvećih pitanja u istraživanju nastanka života jeste da li su spomenuti podsistemi nastali zajedno i odjednom ili jedan nakon drugog. Tim sa Cambridgea koji vodi John Sutherland pronašao je da se preteča DNK, RNK, aminokiselina i lipida može stvoriti od vodikovog cijanida ili cijanovodične kiseline.
Svi podsistemi mogli su biti stvoreni spontano kroz hemijske reakcije vođene utjecajem utraljubičastog svjetla. Jedina stvar koja nedostaje je zapravo vodikov sulfid kako bi donirao svoj elektron tako da je moguće da su neki minerali koji sadrže metale učestvovali kao katalizatori procesa, tvrde stručnjaci.
"Mlada Zemlja bila je savršeno mjesto za takve reakcije, a cijanovodične kiseline i vodikovog sulfida je u tom periodu bilo u izobilju, jer su se nalazili u meteorima i kometama koje su bombardovale našu planetu u prvih nekoliko stotina miliona godina", rekao je Sutherland.
Moguće je da su se pri tim procesima desile promjene koje su kreirale aminokiseline i lipide, ali na drugim mjestima.
"Sasvim je vjerovatno da su se ti odvojeno kreirani sastojci 'sreli' nakon što ih je kiša sjedinila na isto mjesto", zaključio je Sutherland čiji je pronalazak objavljen u magazinu Science.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
