Tamna energija
68

Naučnici iz Južne Koreje imaju teoriju koja mijenja poznavanje svemira: Hoće li se desiti Veliki kolaps?

Piše: F. H. | 28.12.2025.
Naučnici imaju novu teoriju o tamnoj energiji (Foto: Shutterstock)
Naučnici imaju novu teoriju o tamnoj energiji (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Postoji sve veća kontroverza o nedavnim dokazima koji sugeriraju da se misteriozna sila poznata kao tamna energija možda mijenja na način koji izaziva naše trenutno razumijevanje vremena i prostora, piše BBC.

Analiza južnokorejskog tima je nagovijestila da, umjesto da se svemir nastavi širiti, galaksije bi mogle biti povučene nazad gravitacijom, završavajući u onome što astronomi nazivaju "Veliki kolaps".

Uključeni naučnici vjeruju da bi mogli biti na pragu jednog od najvećih otkrića u astronomiji u posljednjoj generaciji. Drugi astronomi su postavili pitanja o ovim nalazima, ali kritičari nisu uspjeli potpuno opovrgnuti tvrdnje južnokorejskog tima.

Astronomi su prethodno smatrali da bi se širenje svemira, koje je počelo Velikim praskom prije oko 13,8 milijardi godina, trebalo postepeno usporavati zbog gravitacije.

Zatim su 1998. otkriveni dokazi za tamnu energiju kao silu koja ubrzava širenje svemira. Studije veoma svijetlih eksplozija zvijezda, poznatih kao supernove, pokazale su da, umjesto da se usporava, udaljene galaksije zapravo ubrzano odlaze jedne od drugih.

Neke teorije su sugerisale da bi ovaj sve ubrzavajući svemir mogao prvo raširiti zvijezde toliko daleko da gotovo ništa ne bi bilo vidljivo na noćnom nebu, a, što je još šokantnije, mogao bi na kraju rastrgati čak i same atome u "Velikom prasku".

Kontroverza je počela u martu neočekivanim rezultatima sa instrumenta na teleskopu u pustinji Arizone nazvanog Dark Energy Spectroscopic Instrument (Desi).

Desi je napravljen da otkrije više o tamnoj energiji. Pratio je ubrzanje miliona galaksija u izuzetnim detaljima, ali astronomi nisu očekivali rezultate koje je dobio.

Podaci su nagovijestili da se ubrzanje galaksija mijenjalo tokom vremena, što nije u skladu sa standardnom slikom, prema profesoru Oferu Lahavu sa University College London, koji je uključen u Desi projekat.

"Sad sa ovom promjenjivom tamnom energijom koja ide gore pa dole, opet, potrebni su nam novi mehanizmi. I ovo bi moglo uzdrmati čitavu fiziku", kaže on.

Zatim je u novembru Kraljevsko astronomsko društvo (RAS) objavilo istraživanje južnokorejskog tima koje izgleda podržava stav da je čudnost tamne energije još čudnija.

Profesor Young Wook Lee sa Univerziteta Yonsei u Seulu i njegov tim su se vratili podacima o supernovama koje su prvi put otkrile tamnu energiju prije 27 godina. Umjesto da tretiraju ove zvjezdane eksplozije kao da imaju jednu standardnu svjetlinu, prilagodili su ih prema starosti galaksija iz kojih potiču i izračunali koliko su supernove zaista svijetle.

Ova prilagodba je pokazala da se tamna energija ne samo da mijenjala tokom vremena, već, šokantno, da se ubrzanje usporavalo.

"Sudbina svemira će se promijeniti. Ako tamna energija nije konstantna i slabi, to će promijeniti čitav paradigmu moderne kosmologije", rekao je profesor Lee BBC Newsu.

Ako, kako sugerišu rezultati profesora Leeja, sila koja gura galaksije jedne od drugih, tamna energija, slabi, onda je jedna od mogućnosti da postane toliko slaba da gravitacija počne povlačiti galaksije nazad.

"Umjesto da završi Velikim rasulom, Veliki kolaps je sada moguć. Koji ishod će prevladati zavisi od prave prirode tamne energije, za koju još uvijek ne znamo odgovor", kaže profesor Lee.

Rad profesora Leeja je provjeren od strane drugih stručnjaka i objavljen u uglednom časopisu RAS-a. Ali njegove tvrdnje nisu naišle na odobravanje kod mnogih starijih astronoma u ovom polju, poput profesora Georgea Efstathioua sa Instituta za astronomiju u Cambridgeu.

"Mislim da ovo samo odražava neuredne detalje supernova. Korelacija sa starošću nije baš čvrsta, pa mislim da je opasno primjenjivati 'ispravku'. Meni izgleda slabo", kaže on.

Glavni pogled u nauci je da svemir i dalje ubrzava sa skoro nepromjenjivom tamnom energijom. Ali profesor Lee snažno se protivi takvim kritikama.

"Naši podaci se temelje na 300 galaksija. Statistička značajnost je otprilike jedna u bilion šansi da je riječ o slučajnosti. Zato sam uvjeren da je naše istraživanje već vrlo, vrlo značajno", kazao je.

Od kada su objavljeni južnokorejski rezultati, dva tima su ponovno procijenila svjetlinu nekih supernova. Pogledali su ranije istraživanje koje je utjecalo na Desi rezultate iz marta, što je pokrenulo cijelu raspravu. Provjerili su rezultate da dvostruko potvrde tvrdnje iz marta, jer je tvrdnja da se tamna energija mijenja bila vrlo kontroverzna.

Oba tima su se donekle povukla od prvobitnih nagovještaja, ali nagovještaji nisu nestali, čak ni nakon detaljne provjere.

Posljedično, nastavit će se strastvene, ponekad kontroverzne rasprave o tome da li nam svemir tiho šapuće svoju pravu prirodu ili astronomi jure za nebeskim fantomima.

Stotine naučnih radova su objavljene na ovu temu, a astronomi su podijeljeni oko toga šta je najbolje objašnjenje. Ovo nije loša stvar, prema profesoru Robertu Masseyu, zamjeniku direktora RAS-a.

"Ko ne želi razumjeti kako će svemir završiti i kako je počeo? Ljudi su oduvijek bili zainteresovani za to, bilo da to gledate iz religijske ili naučne perspektive. Mogućnost da razmišljamo, okej, ovako će stvari završiti za mnogo, mnogo milijardi godina, zar to ne bi bilo izvanredno?", kazao je.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima