Mehmed Kumbarić niže uspjehe u Francuskoj: Mladi mogu postati nosioci promjena kada vjeruju u sebe

Mehmed je rođen u Sarajevu, a s porodicom je 2003. godine, iz ekonomskih i političkih razloga, preselio u Francusku. U Nici je prošao kompletno školovanje - od vrtića do fakulteta.

Iako daleko od domovine, nije izgubio vezu sa bosanskim jezikom i kulturom. Samostalno je učio bosanski, latinicu i ćirilicu, a dodatnu vezu sa BiH čuvao je kroz filmove, serije i muziku s prostora bivše Jugoslavije.

Kumbarić je, pored studija medicine, završio i dva master programa: iz bioinženjeringa i ekonomije u zdravstvu. Ove godine upisao je i diplomski program umjetne inteligencije u medicini. Tečno govori bosanski, francuski, engleski i španski, a trenutno uči japanski jezik, nakon stručne prakse koju je 2023. godine obavio u Japanu.

"Moja profesionalna želja je da jednog dana radim kao doktor u humanitarnoj medicini, jer vjerujem da moje znanje i poznavanje jezika mogu biti od velike koristi ljudima kojima je pomoć najpotrebnija", kazao je.

Ističe da je ove godine imao je čast otvoriti akademsku godinu kao voditelj svečane ceremonije pred dekanima i rektorima francuskih i regionalnih univerziteta što je za njega, kako kaže, bila posebna čast.

"Univerzitet je time istakao moje zalaganje i ustrajnost, što za mene predstavlja dragocjenu potvrdu da se uspjeh može graditi i daleko od domovine, čak i kada okolnosti nisu uvijek jednostavne. Tokom same ceremonije prisustvovali su svi dekani univerziteta u Nici, kao i rektori iz Francuske i susjednih zemalja, što je događaju dalo dodatnu važnost i svečani značaj. Ovo iskustvo ubrajam među najvrijednije trenutke u svom dosadašnjem životu, jer sam imao priliku da stanem pred akademsku zajednicu i da ime BiH predstavim s ponosom i dostojanstvom", naveo je.

Već od najranijih školskih dana postizao je odlične rezultate i vrlo brzo se svrstavao među najbolje učenike u razredu za šta je najviše zahvalan roditeljima.

"Oni su mi kupovali brojne knjige, od kojih većina nije imala direktne veze sa školskim programom: knjige o grčkoj mitologiji, životinjama, umjetnosti, pa čak i azijskim kulturama. Sve to je širilo moje vidike i učilo me da znanje nikada ne treba ograničiti samo na obavezne predmete. Francuski jezik sam zavolio kroz crtane filmove koje mi je pokazivao moj brat. Iako sam živio daleko od domovine, uvijek sam osjećao snažnu potrebu da sačuvam svoj jezik i kulturu. U tome su mi mnogo pomogli filmovi, serije i pjesme iz bivše Jugoslavije, kroz koje sam čuvao vezu s BiH i ponosno nosio svoj identitet", kazao je.

Kada je riječ o izazovima s kojima se mladi suočavaju, Kumbarić ističe da su to prvenstveno obrazovni i društveni sistem.

"Mislim da postoje ozbiljni izazovi kada je riječ o priznavanju diploma, što mladima često otežava nastavak obrazovanja ili zapošljavanje, kako u BiH tako i u inostranstvu", kazao je.

Dodao je da smatra da mladi talenti često nemaju dovoljno prilika da razvijaju svoje vještine ili da se profesionalno afirmišu u našoj zemlji, zbog administrativnih prepreka ili nedostatka podrške.

"S druge strane, najveći izazovi u Francuskoj za mene su više lične prirode i vezani su za integraciju i kulturne razlike. Iako obrazovni sistem u Francuskoj nudi ogromne mogućnosti i visok standard, prilagođavanje drugoj kulturi, jeziku i načinu rada može biti zahtjevno. Potrebno je uložiti dodatni trud kako bi se u potpunosti razumjele norme i očekivanja profesora. Biti student iz inostranstva često znači da se mora dokazivati više nego domaći studenti, što može biti izazovno, ali i motivirajuće. Iz oba iskustva sam naučio da izazovi nisu prepreke, već prilike za rast. BiH mi je dala korijene i identitet, dok mi Francuska daje platformu da razvijam svoje vještine, stječem znanje i pripremam se za međunarodnu karijeru. Najveći izazov je za mene kako kombinovati najbolje od oba svijeta. Sačuvati svoje korijene i ponos na Bosnu, a istovremeno maksimalno iskoristiti mogućnosti koje pruža život i obrazovanje u Francuskoj", naglasio je.

Istaknuo je da mladi u BiH mogu biti uspješni te da uspjeh nije samo pitanje sredstava ili vanjskih okolnosti, već unutrašnje motivacije i odlučnosti da se ustraje, uči i konstantno razvija.

"Mladi koji vjeruju u svoje ideje, koji se ne boje postavljati ciljeve i preuzimati inicijativu, imaju stvarne šanse da ostvare velike stvari. Iz mog iskustva, uspjeh zahtijeva da prepoznajemo i tražimo prilike, učimo od iskusnijih, i budemo otvoreni za kontakte i saradnje s ljudima iz različitih kultura, koji nas mogu dodatno obogatiti i razviti. Također je važno biti spreman učiti iz neuspjeha i gledati ih kao korak ka napretku, a ne prepreku. Mislim da je vrlo važno da mladih budu svjesni svojih sposobnosti i potencijala. Ako vjeruju u sebe i u ono što mogu postići, mogu biti uspješni u bilo kojoj sferi, od obrazovanja, nauke i umjetnosti do biznisa. Znam da BiH ima izuzetne mlade ljude puni talenta i kreativnosti, i svijet će ih prepoznati ako im se pruži podrška i ako sami ne prestanu vjerovati u svoje snove", pojasnio je.

Naglašava da je jedan od najvećih problema obrazovanja upravo pojava lažnih diploma, koje obesmišljavaju trud i sposobnosti mladih ljudi.

"Potrebno je uvesti strože kontrole i transparentnije procedure za priznavanje diploma, kako bi mladi koji ulažu trud i znanje imali poštenu šansu. Također mislim da BiH može puno dobiti kroz bližu saradnju s Evropskom unijom. Programi razmjene, stipendiranja i zajedničkih projekata omogućavaju mladima da stječu međunarodno iskustvo, razvijaju vještine i bolje se povežu sa globalnim tržištem rada. Mislim da Evropska unija također može biti partner u jačanju standarda obrazovanja, inovacija i istraživanja u zemlji, što dugoročno podiže kvalitet života i profesionalnih prilika za mlade. Pored toga, važno je razvijati lokalne programe podrške mladima, gdje iskusni profesionalci i stručnjaci mogu dijeliti znanje i savjete. Podsticanje preduzetništva i inovacija moglo bi biti vrlo važno, jer bi mladima otvorilo više prostora da sami stvaraju prilike i grade svoju budućnost u zemlji", kazao je.

Naglašava da upravo promjena mentaliteta i jačanje povjerenja u vlastite sposobnosti imaju presudnu ulogu.

"Kada mladi vjeruju u sebe i dobiju priliku da svoje talente pokažu u poštenim i transparentnim sistemima, oni mogu postati nosioci promjena i pokretači pozitivnog razvoja u BiH", naveo je.

Na kraju se osvrnuo na motivaciju koja predstavlja jednu od najvećih prepreka mladim ljudima.

"Upornost uz spremnost da učimo i iz svojih padova, je jedna od najvažnijih vrijednosti na putu do uspjehu. Osim motivacije vjerujem da je podrška, u bilo kojem obliku, jednako važna i često presudna za uspjeh. Imao sam sreću da u svemu ovome uz mene bude moj otac, brat, porodica i prijatelji, iako nažalost moja majka više nije tu da dijeli ove trenutke. Upravo zato svaki moj uspjeh u sebi nosi i dozu tuge, ali i zahvalnosti prema svima koji me podržavaju. Sve u svemu, poručio bih svim mladima bilo da žive u BiH ili u dijaspori, da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti. Samopouzdanje, trud i upornost jesu ključ uspjeha, ali jednako je važno da nikada ne zaborave svoje porijeklo i ponos što dolaze iz BiH", zaključio je.