Nauka
23

Lobanja u Izraelu baca svjetlo na porijeklo modernog čovjeka

Klix.ba
Pećina u kojoj je lobanja pronađena (Foto: EPA)
Lobanja stara 55.000 godina otkopana u izraelskoj pećini prvi je fosil Homo sapiensa koji datira iz vremena prve migracije ljudi iz Afrike.

Fosil koji je pronađen vjerovatno spada u porodicu unutar grupe koja se smatra precima modernih Evropljana. Također, pronalazak lobanje ukazuje na to da su moderni ljudi i neandertalci živjeli rame uz rame hiljadama godina.

Prema pronalascima fosila, proteklih godina došlo se do zaključka da su druge vrste genusa Homo, kao što su neandertalci, napustili Afriku puno prije predaka Homo sapiensa. Naša se vrsta nije proširila na Evroaziju do prije oko 50 ili 60 hiljada godina, nakon čega postaje dominantna vrsta ljudi, a ubrzo i jedina.

Prošle godine istraživači su iz 45.000 godina starih kostiju modernog čovjeka izolovali genom koji pokazuje da su se njegovi preci ukrštali sa neandertalcima prije oko 50 ili 60 hiljada godina.

Ipak, do danas nije pronađen nijedan fosil Homo sapiensa na području koridora Bliskog istoka iz vremena seobe, koji bi dodatno potvrdio ukrštanje ili bar suživot sa neandertalcima. Tu na scenu stupa lobanja koju je pronašao tim kojeg vodi Israel Hershkovitz sa Univerziteta Tel Aviv.

"To je karika koja je nedostajala između afričke i evropske populacije modernih ljudi", rekao je Hershkovitz za New York Times.